Bošnjačka zajednica kulture (BZK) „Preporod“ Općinsko društvo Velika Kladuša i ove godine je obilježila 31. maj, Međunarodni dan bijelih traka. U petak, 29. maja su u velikokladuškom parku „Meeting Point“ povodom i ususret ovom Danu organizirali performans kojim su nastojali da podsjete prisutne na nemili čin iz Prijedora koji je predstavljao početak kampanje istrebljenja nesrpskog stanovništva kroz otvaranje koncentracionih logora, masovne egzekucije, silovanja i druge zločine.
Obilježavanja Dana bijelih traka krenulo je iz Prijedora, a za cilj ima borbu za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje, na osnovu etničke pripadnosti. Bijele trake nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta, te poricanja zločina, istaknuto je na ovom okupljanju. I ove godine svim prisutnima su svezane bijele trake oko ruke i na taj način iskazali su solidarnost sa svim žrtvama zločina počinjenih u Prijedoru. Ovom performansu odazvao se veliki broj građana, učenika i uposlenika osnovnih i srednjih škola, kao i uposlenici velikokladuškog Doma zdravlja, te vatrogasci iz svih osam općina USK- koji učestvuju na desetodnevnom kamp seminaru u Velikoj Kladuši uključujući i vatrogasce –instruktore iz Škotske.
BZK „Preporod“ ovom svojom aktivnošću kao i stavljanjem bijele trake odaje počast svim nastradalima i iskazuje solidarnost sa svim žrtvama kojima se negira pravo na sjećanje, istakao je Sakib Selimović, predsjednik BZK „Preporod“ O.D. Velika Kladuša (poslušajte izjavu)…
Sa nekoliko riječi okupljenima su se obratili i imam Gradske džamije u Velikoj Kladuši Muamer ef. Ćatić, te glavni imam Medžlisa IZ Velika Kladuša Zumret ef. Ćoragić. Tom prilikom proučena je fatiha pred duše svih nastradalih u Prijedoru.
Simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor. U Prijedoru je ubijeno 3.100 ljudi, među kojima je i 102 djece.
