Stari grad: Simbol Velike Kladuše

Stari grad u Velikoj Kladuši zajedno sa starim gradovima, Todorovo, Vrnograč i Podzvizd najznačajnija je historijska znamenitost na području velikokladuške općine. Velika Kladuša se kroz cjelokupnu historiju vezuje za njen Stari grad, kao simbol i najdominantnija građevina.Najstariji dio grada, onaj središnji opasan je visokim i tvrdim, okruglim bedemom, a u grad se ulazilo pomoću uskih stepenica.

O porijeklu imena Kladuša ne postoje pisani podaci, ali prema narodnom predanju, ime je dobio po mitskom gospodaru koji se zvao Kladar. Grad se u srednjovjekovnim hronikama, pod nazivom Cladosa, prvi put pominje 1280. godine. Historijski izvori navode kako je u 13. vijeku utvrđeni grad pripadao knezovima Babonićima Blagajskim, tadašnjim ugarskim vazalima, dok se nešto kasnije kao njegovi gospodari pominju hrvatski feudalci Frankopani Slunjski. 1633.godine velikokladuški Stari grad je pao pod Osmansko carstvo, i tada je ova građevina opasana bedemom, a unutar grada je bila izgrađena džamija. Srednjovjekovne hronike i narodna predanja, govore o tome da je sredinom 17. vijeka u Starom gradu živio Mujo Hrnjica zajedno sa bratom Halilom. Pjesme o Muji i Halilu postale su obilježje cjelokupnog prostora na kojem danas živimo.

Gradom je upravljao dizdar, a kao posljednji upravitelj navodi se Husein aga Alagić, čiji su preci vladali ovim prostorima 150 godina. Austrougari su osvojili Veliku Kladušu 1878. i period njihove vladavine karakteriše urbanizacija i industrijalizacija ovih prostora.

Sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, Stari grad se počinje graditi kao Hotelsko-turistički kompleks u sklopu Agrokomerca, tadašnjeg privrednog giganta, po arhitektonskom rješenju Alije Pozderca. Afera „Agrokomerc“ prekinula je završetak projekta, da bi se gradnja okončala neposredno pred početak rata u BiH. Stari grad je tada izgrađen kao hotelsko- turistička cjelina, se elementima etno gradnje, u čijem se sastavu nalazi 16 objekata izgrađenih u starobosanskom stilu. Danas je Stari grad omiljeno izletište stanovnika Velike Kladuše, kao i omiljeno mjesto obilaska svih onih koji turistički obilaze ove prostore.

Bez obzira na činjenicu da je za veliki broj objekata potrebna temeljna rekonstrukcija, ipak se na Starom gradu svakodnevno može pronaći veliki broj, šetača, izletnika i zaljubljenika u prirodu. Samo ovo područje je opasano gustom borovom šumom, što daje poseban ugođaj samom izletištu. U ovom Hotelsko-ugostiteljskom kompleksu svakodnevno je otvoren ugostiteljski objekat „Mejdan“, a restoran u samom Starom gradu radi uglavnom po potrebi za unaprijed dogovorene događaje. Posebnu atrakciju predstavlja ljetni amfiteatar koji se nalazi unutar samih zidina grada. Ovaj amfiteatar ili kako ga neki zovu ljetna pozornica, idealno je mjesto za organizaciju kulturnih i zabavnih manifestacija koje se organiziraju na otvorenom. Ambijent kamenih zidova i kamene kule daju ovom prostoru poseban ugođaj. Cjelokupan prostor velikokladuškog Starog grada i njegove okoline, bez obzira na trenutno stanje objekata, još uvijek su poželjno mjesto za turiste, izletnike i zaljubljenike u prirodu.

VIDEO PRILOG