Gallupovo istraživanje pokazalo je da ljudi koji redovno pozdravljaju poznanike i komšije bolje prolaze financijski, u društvenim kontaktima, u svojim zajednicama, a i karijere su im uspješnije u usporedbi s onima koji se drže povučeno ili povremeno progunđaju protiv susjeda ili poznanika.
“Zdravo, volim te, hoćeš li mi reći svoje ime?” (“Hello, I love you, won’t you tell me your name?”) možda je pretjerano otvoren pristup nekome na ulici, no stihovi slavnih The Doorsa svejedno u sebi nose nagovještaj mentalnog i fizičkog zdravlja.
Osobe koje dnevno pozdrave šestero drugih ljudi dobile su ocjenu 64,5 od 100 po Gallupovom Nacionalnom indeksu zdravlja i dobrobiti, a oni koji su uputili pozdrav jednom ili nijednom ocijenjeni su s 50 i 55.
Vjerojatnost da će osoba biti svrstana u kategoriju ‘uspješnih’, sukladno Gallupovim ocjenama porasla je s 38,1 posto za one koji u komšiluku ne pozdravljaju nikoga, na 60,5 posto kada su pozdravili najmanje pet ljudi.
No rezultati pokazuju da ni u ovom slučaju ne treba pretjerivati jer među ljudima koji su ‘ćao’ ili ‘dobar dan’ nekome uputili više od 7 puta nije uočeno “znatno poboljšanje opće dobrobiti”.
Anketa je pokazala da su stariji i imućniji ljudi češće prijateljski nastrojeni u odnosu na ostale društvene grupe, pri čemu će pripadnici generacije Z i milenijalci najvjerojatnije biti okrenuti licima prema svojim mobilnim telefonima dok hodaju ulicom.
“Istraživanje je pokazalo da osobe mlađe od 30 godina pozdravljaju prosječno 2,9 komšija, u usporedbi sa 6,5, koliko ih pozdravljaju oni stariji u dobi od 65 ili više godina. Oko 14 posto osoba mlađih od 30 pozdravi šest ili više svojih komšija, u usporedbi s 41 posto osoba u dobi od 65 godina i starijih koji to redovito čine”, pokazalo je istraživanje.
