Obilježavanje 26. marta kao Dana svjesnosti o epilepsiji započelo je 2008. godine kada je djevojčica Cassidy Megan inicirala ovu kampanju u želji da razbije mitove i predrasude koje ljudi nerijetko imaju o epilepsiji. Odabrana je ljubičasta boja lavande jer je ona međunarodna boja epilepsije.
Epilepsija je hronična nezarazna bolest mozga koju karakteriziraju rekurentni napadi u vidu kratkih epizoda nevoljnih pokreta koji mogu zahvatiti dio tijela (parcijalni) ili cijelo tijelo (generalizirani) i ponekad su popraćeni gubitkom svijesti i kontrole nad radom crijeva ili mokraćnog mjehura.
Električna pražnjenja mogu se dešavati u različitim dijelovima mozga. Napadi mogu varirati od najkraćih gubitaka pažnje ili trzaja mišića do teških i dugotrajnih konvulzija. Učestalost napada također može varirati, od manje od jednog godišnje do nekoliko dnevno.
Jedan napad ne znači epilepsiju (do 10% ljudi u svijetu ima jedan napada tokom života). Epilepsija se definira kao dva ili više neprovociranih napada.
Znaci i simptomi
Karakteristike napada variraju i ovise o tome gdje u mozgu poremećaj prvo počinje i koliko se daleko širi. Javljaju se privremeni simptomi, poput gubitka svijesti, te poremećaji kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), raspoloženja ili drugih kognitivnih funkcija. Osobe s epilepsijom obično imaju više fizičkih problema (kao što su prijelomi i modrice od ozljeda povezanih s napadima), kao i veću učestalost psiholoških poremećaja, uključujući anksioznost i depresiju.
Stanje u svijetu
Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti u svijetu od koje boluje oko 50 miliona ljudi svih dobi širom svijeta. Procijenjeni udio opće populacije s aktivnom epilepsijom (tj. kontinuiranim napadima ili s potrebom za liječenjem) u određenom trenutku je između 4 i 10 na 1000 ljudi.
Procjenjuje se da svake godine u svijetu oko 5 miliona ljudi dobije dijagnozu epilepsije.
Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
U Federaciji Bosne i Hercegovine registrovan je porast stope obolijevanja od epilepsije (G40) i status epilepticus (G41) u periodu 2019.-2021. godine.
Uzroci
Uzroci epilepsije podijeljeni su u sljedeće kategorije: strukturni, genetski, infektivni, metabolički, imunološki i nepoznati.
Primjeri uključuju:
- oštećenje mozga zbog prenatalnih ili perinatalnih uzroka (npr. gubitak kisika ili trauma tijekom poroda, niska porođajna težina),
• kongenitalne abnormalnosti ili genetski uslovljene bolesti povezane s malformacijama mozga,
• teška ozljeda glave,
• ishemijski moždani udar,
• infekcija mozga kao što je meningitis,
• određeni genetski uslovljeni sindromi i
• tumor na mozgu.
Prevencija
Procjenjuje se da se 25% slučajeva epilepsije potencijalno može spriječiti.
Prevencija ozljeda glave, primjerice smanjenjem broja padova, prometnih nesreća i sportskih ozljeda, najučinkovitiji je način prevencije posttraumatske epilepsije.
Adekvatna perinatalna skrb može smanjiti nove slučajeve epilepsije uzrokovane porođajnom ozljedom.
Korištenje lijekova i drugih metoda za snižavanje tjelesne temperature djeteta s groznicom može smanjiti mogućnost febrilnih napada.
Prevencija epilepsije povezane s moždanim udarom usmjerena je na smanjenje čimbenika kardiovaskularnog rizika, npr. mjere za prevenciju ili kontrolu visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pretilosti, te izbjegavanje pušenja i prekomjerne upotrebe alkohola.
Infekcije središnjeg živčanog sistema česti su uzroci epilepsije u tropskim područjima. Uklanjanje parazita u tim sredinama i obrazovanje o tome kako izbjeći infekcije mogu biti učinkoviti načini za smanjenje epilepsije kako u ovim područjima tako i u cijelom svijetu.
Kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj?
- Ne dozvolite da vas uhvati panika! Unatoč dramatičnosti velikih napadaja važno je sačuvati prisebnost i učiniti sve da se pomogne osobi koja ima napadaj.
- Mjerite vrijeme napadaja! Većina napadaja završi za 2-3 minute, a ako se radi o dužem trajanju napadaja uvijek je nužna hitna liječnička intervencija.
- Spriječite tjelesne ozljede, osobito glave! Najbolje je pod glavu staviti jastuk ili nekakav mekani predmet.
- Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj radi održavanja prohodnosti dišnih putova.
- Ne pokušavajte stavljati predmete u usta! Pogrešno je i može dovesti do dodatnih ozljeda, a strano tijelo može dovesti do ugrožavanja prohodnosti dišnih puteva.
- Ne pokušavajte napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija!
- Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć!
- Za vrijeme i nakon napadaja neka vaše djelovanje i način govora budu takvi da djeluju umirujuće!
- Ostanite uz osobu dok se u potpunosti ne oporavi!
- Nemojte davati osobama lijekove, hranu ili piće dok nisu u potpunosti budni!
Svakako pozovite hitnu medicinsku pomoć:
- ako epileptički napadaj traje dulje od 5 minuta,
- ako se javi drugi epileptički napadaj neposredno nakon što je prvi završio,
- ako osoba nakon napadaja ne dolazi k svijesti ili ne diše normalno,
- ako ne postoje podaci da osoba od ranije boluje od epilepsije,
- ako do epileptičkog napadaja dođe u vodi,
- ako je osoba trudna, ozlijeđena ili boluje od šećerne bolesti.
Pridružite se organiziranim akcijama, pružite podršku oboljelim osobama, educirajte se o epilepsiji i o tome kako pomoći ako oboljela osoba ima epileptički napadaj, jer „Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude!
