Iako su se svi nadali da pandemija neće trajati tako dugo, još uvijek je nejasno kada ćemo se vratiti na bilo koju razinu starog normalnog. Izolacije i nedostatak društvenog kontakta utječu na sve, pa tako i na djecu.
Dosad su otkriveni brojni dokazi da je pandemija naštetila mentalnom zdravlju i emocionalnom razvoju mnoge djece. Tako pojedine ankete pokazuju da djeca u dobi od pet do 11 godina sve češće imaju potrebe za razgovor sa stručnjacima za mentalno zdravlje. To je zato što je maloj djeci potrebno da budu u ugodnom, sigurnom okruženju s ljudima koji se brinu o njima. Ako su te potrebe zadovoljene, tada bi mališani zaista trebali biti potpuno uredu.
Nedavna istraživanja pokazala su i da svaki treći adolescent ima neki problem koji utječe na njegovo mentalno zdravlje. Okolnosti pandemije virusa COVID-19, nemogućnost bavljenja sportom, zabrane ekskurzija, zatvaranje svih mjesta na kojima su se mladi družili, bez utakmica, koncerata i općenito nedostatak svake interakcije „uživo” s vršnjacima situaciju je pogoršalo još više.
Da se pandemija u mnogočemu negativno odrazila na mentalno zdravlje djece i mladih, slaže se i Mirzeta Purić – Keserović, psihologinja u velikokladuškom Doma zdravlja. Ono što posebno zabrinjava, kako ističe naša sagovornica, jeste što će budućnost takve djece i mladih u mnogim aspektima funkcionisanja ličnosti pretrpjeti trajne posljedice (poslušajte izjavu)…
Kako se pandemija u mnogo slučajeva negativno odrazila i na mentalno zdravlje odraslih, stručnjaci su zabrinuti da bi roditelji mogli nenamjerno prenijeti strahove i strepnje na svoju malu djecu. Stres i depresija roditelja mogu kočiti dječji emocionalni i bihevioralni razvoj djece jer mala djeca primjećuju i opažaju svačije osjećaje i svačiji stres. U takvim situacijama psihologinja Purić – Keserović savjetuje roditeljima da potraže pomoć, bilo stručnu ili podršku iz okruženja (poslušajte izjavu)…
Roditelji ne bi trebali skrivati svoje borbe i osjećaje od male djece. Naprotiv, trebali bi biti otvoreniji kako bi djeca mogla shvatiti šta se događa. Ignoriranje problema pred djecom moglo bi dovesti do osjećaja straha kod djece, samooptuživanja i sumnje u sebe.
Također je važno da u otvorenim razgovorima s djecom o COVID-19 i promjenama koje je on uveo u njihov život roditelji budu smireni i umirujući. Dijete je potrebno uvjeriti da je svaki član porodice odgovoran za zajedničko zdravlje i sigurnost. Pred djecom ne bi trebali razgovarati o korona virusu i pandemiji na način koji bi ih mogao uplašiti i izbjegavajti slušanje ružnih vijesti kada ih i djeca mogu čuti.
Kompletan razgovor sa psihologinjom Mirzetom Purić – Keserović o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih poslušajte u novom izdanju RVK Radio ordinacije u srijedu, 28. aprila od 13:00h.
