Prema svemu sudeći i ukupnim rezultatima, ova godina za brojne pčelare je izuzetno loša. Promjena klime, proljetne kišne padavine, mraz i niske temperature zraka, a zatim i ljetna suša, uslovili su da na početku sezone pčelari pretpostave da će im godina biti loša. Te pretpostavke su se na kraju ispostavile kao tačne, jer pčele nisu mogle uživati u najvažnijem periodu godine, periodu bagremove paše. Kako ističe predsjednik UP „Krajiška pčela“ Velika Kladuša, Nisvet Mujanović, to je stvorilo mnogobrojne probleme, dovelo do nestašice meda i povećanja cijene po kilogramu, koja sada iznosi 20KM. Također, Mujanović dodaje da su dodatne probleme stvorile i osobe koje prodaju tzv. lažni med po znatno nižim cijenama, kojeg je bez odgovarajuće analize i poznavanja materije, vrlo teško i prepoznati. Ništa manji problem ne predstavlja i velik uvoz, čiji kvalitet je u poređenju s domaćim medom, također upitan….
(Razgovor s Nivetom Mujanovićem)
Koliko je godina loša govori i statistički podatak da je u 2021. godini, u odnosu na prošlu, prinos meda manji za 2kg po pčelinjoj zajednici, što je veliki gubitak. Mujanović kaže da su nakon završetka vrcanja kestenovog meda, interno izvršili anketu među 30 članova koji zajedno posjeduju 1006 pčelinjih zajednica. Anketa je na kraju bila poražavajuća, s obzirom da je u prosjeku jedna pčelinja zajednica dala tek nešto više od 6kg meda, što je znatno niže od uobičajenog doprinosa od 7 do 12 kilograma, kada je godina uspješna.
Pčelarstvo kao djelatnost u najvećoj mjeri zavisi od prirodnih elemenata i oni su determinirajući faktor u određivanju da li će godina biti loša ili uspješna. Naš sagovornik dodaje da u određenoj mjeri dobro dođe i pomoć u vidu poticaja sa svih nivoa vlasti, ali i da bi, s obzirom na cjelokupno poskupljenje i troškove bavljena pčelarstvom, ta sredstva trebala biti znatno veća. Mujanović je na kraju izrazio nadu da će naredna godina biti bolja, a građanima poručio da vode računa o tome da med kupuju od provjerenih i sigurnih pčelara.
