Sjeverozapadno od granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom uskoro bi se trebala graditi deponija radioaktivnog i nuklearnog otpada. Sudeći prema komentarima stručnjaka iz obje zemlje, ovakav potez bit će katastrofalan, ponajviše za bosanskohercegovačke stanovnike. Potencijalna lokacija za gradnju deponije trebala bi biti na području nekadašnje kasarne Jugoslovenske narodne armije „Čerkezovac“ u Hrvatskoj.
Ovakav potez posebno će biti poguban za rijeku Unu, koja u ovom dijelu stvara veliki luk, stoga bi sva mjesta na rijeci bila direktno pogođena, ukoliko bi došlo do curenja nuklearnog otpada. Radi se o gradovima Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanski Novi/Novi Grad, odnosno izgradnjom deponije direktno bi bilo ugroženo više od 300.000 stanovnika. S obzirom da se na ovom prostoru nalaze i mnogi privredni subjekti, s druge strane osim ljudi, ugrožavaju se i životinje. Povodom ovoga slučaja u susjednoj Hrvatskoj se provode javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okolinu i Nacrtu prijedloga nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Prva javna rasprava održana je u Zagrebu, 23. februara, a nakon toga su uslijedili i protesti nezadovoljnih građana iz Sisačko-moslavačke županije. Nova javna rasprava o realizaciji projekta odlaganja radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora održana je u četvrtak, 03.marta u Općini Dvor na Uni u Hrvatskoj. Raspravu je organizovao Državni zavod za radiološku i nuklearnu bezbjednost Hrvatske. Raspravi je pored predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva za prostorno uređenje RS, predstavnika Agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH, prisustvovao i velikokladuški načelnik Edin Behrić, kao i načelnici općina s područja Republike Srpske i Federacije BiH, koje se nalaze u slivu rijeke Une. Radioaktivnom otpadu nije mjesto u Dvoru na Uni, jasno su poručili građani Dvora na Uni, ali i lokalnih općina. Ističu da je tu priroda nezagađena i da je opravdano strahovanje od takvih planova. Ipak, stav nadležnog hrvatskog zavoda, kao i firme koja radi studiju izvodljivosti, jeste da eventualna izgradnja skladišta za radiološki i nuklearni otpad nije štetna po stanovništvo i prirodnu sredinu.
„Općina Velika Kladuša stava je da potencijalnom izgradnjom ovog odlagališta, nisu ugrožene samo općine čije površine naliježu na obale rijeke Une jer mora se uzeti u obzir da je naša općina u vrhu USK-a kantona po proizvodnji mlijeka, zatim ovaj prostor iz godine u godinu bilježi sve veću proizvodnju jagodičastog voća i tradicionalno je orijentiran prema poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, i izgradnja jednog takvog odlagališta u našoj blizini predstavljalo bi nemjerljivu opasnost po ovaj kraj i našu općinu“ mišljenja je općinski načelnik Edin Behrić.
Iako bi se deponija trebala graditi na samo 850 metara od granice s Hrvatskom, šteta bi za obje zemlje bila neizmjerna. Osim nepovoljne lokacije za gradnju i direktnog ugrožavanja ljudi i životinja, predloženi lokalitet nije povoljan ni za geološku strukturu. Kompletno područje nalazi se u vodoplavnom pojasu, 1.200 metara od naseljenog područja i u šumi u kojoj (prirodno) može izbiti požar. Ovom području također prijeti zemljotres od osam stepeni Merkalijeve, odnosno šest stepeni Rihterove skale.
Autor: RVK/Klix.ba
