Nasilje nad ženama teško je kršenje ljudskih prava, ali i dalje prisutno u svim društvima, pa čak i onim najrazvijenijima. Nasilje nad ženama događa se svugdje: kod kuće, na poslu, u školama, na ulici, u javnom prevozu i na internetu. Može se dogoditi svakoj ženi, a ugrožava njihovu dobrobit i sprečava ih da aktivno sudjeluju u društvu. Procjenjuje se da je trećina žena i djevojčica u svijetu u nekom trenutku doživjela nasilje. Prema provedenim istraživanjima svaka druga žena u Bosni i Hercegovini nakon 15. godine doživjela je neki oblik nasilja. Broj slučajeva nasilja u porodici, među kojima je i nasilje nad ženama na području velikokladuške općine je u porastu, potvrdila je ovo za naš Radio Snežana Galić, portparolka MUP-a USK-a. U prvih devet mjeseci ove godine prijavljena su 22 slučaja nasilja u porodici, a u istom periodu prošle godine bilo ih je 15 (poslušajte izjavu)…
Nasilje u porodici i nasilje nad ženama nije privatni problem i svatko od nas ima ulogu u sprečavanju nasilja, ali i zakonsku obavezu prijaviti ga. Psiholog u Centru za socijalni rad Velika Kladuša, doktorica psiholoških nauka Dragana Milojković (poslušajte izjavu)…
Istraživanja pokazuju da je psihološko nasilje u našem društvu najzastupljenije, te da su izvršioci nasilja nad ženama najčešće intimni partneri ili članovi porodice, a rjeđe pripadnici šire zajednice. Milojković ističe da je psihloško nasilje najteže i dokazati (poslušajte izjavu)…
Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici iz 2011. godine obavezala se na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje počinitelja nasilja. Nasilje nad ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama, a predstavlja sva djela nasilja koja dovode ili mogu dovesti do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno finansijske povrede ili patnje obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu. Porodični zakoni FBIH i RS zabranjuju nasilje u porodici, a Krivični zakoni BiH, RS, FBIH i Distrikta Brčko inkriminiraju nasilje u porodici, kao i niz drugih krivičnih djela, koja jesu definisana na rodno neutralan način, osim onih djela koja se po svojoj prirodi mogu odnositi samo na žene kao oštećene, ali daju osnovu i za procesuiranje počinitelja i zaštitu oštećenih u smislu nasilja na osnovu spola. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske, definiraju mjere i mehanizme zaštite u slučajevima nasilja u porodici.
I dalje ostaje problem neprijavljivanja nasilja bilo od žrtve, bilo od okoline, a razloga je više: strah od počinitelja, ili da im se neće vjerovati, nepovjerenje u nadležne institucije i male, odnosno blage kazne za počinitelje. Nažalost, mišljenja da je zlostavljanje žena normalno i prihvatljivo još ima. Svi imamo odgovornost promijeniti ovakvo mišljenje, otvoreno osuditi nasilje i zlostavljanje i pomoći žrtvama, jer posljedice nasilja ne snosi samo žrtva nego i dugi, nažalost najčešće djeca.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama se obilježava 25. novembar u cilju podizanja svijesti o ovom velikom problemu. Ove, 2018. godine, Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama započinje svjetska kampanja – 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama – koja završava 10. decembra, upravo na Međunarodni dan ljudskih prava, čime se ističe da je nasilje nad ženama kršenje temeljnih ljudskih prava. Ovogodišnji je slogan kampanje „Oboji svijet narančasto: Poslušaj i mene“.
