Došla je jesen, a ovo godišnje doba sa sobom je donijelo brojne plodove koje ljubitelji prirode rado sakupljaju. Tokom jesenjih dana, gljive su najčešća namirnica u svakoj košari, a njihovo sakupljanje najdraži je hobi mnogim rekreativcima, ali i onima malo iskusnijima. Međutim, pored brojnih ljepota, boravak u prirodi sa sobom donosi i nepredviđene rizike, posebno kada su u pitanju šumski predjeli i podučja koja su udaljena od urbanih zona grada. Jedna od opasnosti koja vreba sakupljače i sve one koji zbog svojih zanimanja ili rekreacije borave u ovakvim područjima jesu zaostala minska polja.
Iz Centra za uklanjanje mina BIH upućen je apel svim građanima koji ovo godišnje doba koriste za skupljanje gljiva, kestenja i drugih sirovina, da maksimalno budu oprezni i ne zalaze u minski sumnjiva područja.
Tokom 2018. godine u BiH završena su 103 projekta deminiranja, dok se u progresu trenutno nalaze 84 zadatka. Međutim, prema podacima Centra, u našoj zemlji minski sumnjivo preostalo je još 1053 kvadratna kilometra površine, od čega se 64% odnosi na šume, a 26% na poljoprivredne površine.
Shodno tome, pozivaju se svi poljoprivredni i građevinski radnici, te sakupljači sekundarnih sirovina da, u slučaju pronalaska mina ili neeksplodiranih ubojitih sredstava, ne poduzimaju ništa samoinicijativno, već pronađena sredstva obilježe, kako bi o istom mogli obavijestiti nadležne službe za njihovo uklanjanje (policiju i civilnu zaštitu).
U skladu sa navedenim, iz Centra za uklanjanje mina BiH upozoravaju sve građani da se ne kreću područjima koja ne poznaju, te da vode računa o postavljenim minskim oznakama, jer svako nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje ovih znakova dovodi nekoga u opasnost.
