Govorno-jezički poremećaji postali su toliko česti da stručnjaci za ovo područje ističu da je nastupila epidemija različitih govorno-jezičkih poremećaja. Mnoge studije su pokazale da oko 65% djece predškolskog uzrasta imaju neki govorno-jezički poremećaj.
Od govorno-jezičkih poremećaja izdvajaju se dislalije, zakašnjeli govorni razvoj, alalija,mucanje, različite poteškoće u savladavanju školskih vještina, poremećaji čitanja i pisanja disleksija i disgrafija,odnosno nesavladana tehnika čitanja i pisanja koje posljednjih godina predstavljaju sve češću problematiku đacima prvacima i njihovim roditeljima, te rani razvojni poremećaji. Broj djece sa smetnjama u govorno-jezičkom razvoju u stalnom je porastu i na području velikokladuške općine, potvrdila je za naš Radio logoped i surdoaudiolog u Domu zdravlja Zehrudina Ilijazagić (poslušajte izjavu)…
Prema riječima Ilijazagić najsloženiji govorno-jezički poremećaj je mucanje. Mucanje je poremećaj govora prekinut čestim ponavljanjem ili produživanjem govornih zvukova, slogova ili riječi, ili u težim slučajevima nemogućnosti da se riječ izgovori. Danas u svijetu, prema nekim procjenama, muca 70 miliona ljudi ili jedan posto svjetske populacije. Mucanje pogađa osobe svih uzrasta, najčešće se javlja između treće i sedme godine, a iako ga najveći broj djece prevaziđe uz stručnu pomoć, postoje i oni koje mucanje prati kroz cijeli život. Stručnjaci još uvijek nisu sigurni zbog čega do njega dolazi, a neki od mogućih uzroka mucanja su genetske predispozicije za pojavu mucanja, traumatske situacije, te unutrašnji psihološki i vanjski faktori. Postoji nekoliko tipova mucanja: fiziološko mucanje, primarni i sekundarni tipovi mucanja, te traumatsko mucanje. Kako ističe Ilijazagić, mucanje se može uspješno ublažiti, a neophodno je da roditelj na vrijeme prepozna ovaj poremećaj i da se obrati logopedu, te da bude strpljiv u tretmanu (poslušajte izjavu)…
Prema riječima logopeda Ilijazagić, u zadnje dvije godine u porastu je broj djece koja sa tri ili četiri godine starosti u svom fondu riječi raspolaže sa malo riječi maternjeg jezika ali zato dobro govori strani jezik, te tako nastaju problemi u jezičkoj organizaciji. Ta djeca, kako Ilijazagić ističe, najčešće provode više sati dnevno gledajući crtane filmove, nerijetko na stranom jeziku, vremenom postaju agresivna, uglavnom ne reaguju na pozive, nemaju potrebu za bilo kakvom komunikacijom, ne razumiju naloge, niti ih izvršavaju (poslušajte izjavu)…
Na kraju Ilijazagić zaključuje da je poželjno da dijete sa učenjem stranog jezika krene do svoje sedme godine, ali samo ukoliko perfektno govori svoj maternji jezik. U suprotnom postiže se samo kontraefekat. Savjetuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom, nikako im ne tepati, te ograničiti im vrijeme provedeno pred malim ekranima, telefonima i ostalim modernim uređajima na minimum. Inače 22. oktobar je prije 18 godina proglašen za Međunarodni dan pažnje posvećene mucanju i govorno – jezičkim poremećajima kako bi se javnosti približio i pojasnio problem mucanja i ostalih govorno-jezičkih poremećaja. Razgovor sa Zehrudinom Ilijazagić, logopedom u Domu zdravlja Velika Kladuša na temu „Mucanje i ostali govorno-jezički poremećaji“ poslušajte u „Radio ordinaciji“ koja je na programu danas u 13 sati.
