08. decembra 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih Nacija odredila je da se 04. april obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv mina. U BiH ovaj Dan se obilježava od 04. aprila 2006. godine. Upozoravanje na opasnost od mina je jedna od komponenti protuminskog djelovanja s ciljem da se kroz edukaciju, informisanjem putem medija ili direktnim kontaktom sa ciljnim grupama visokog rizika podigne svijest o opasnostima od mina, kako bi se smanjila mogućnost nesreće od mina i eksplozivnih ostataka rata. Vođeni time odlučili smo da potražimo zvanične informacije iz Općinskog organa uprave općine Velika Kladuša o stanju sumnjive površine u našoj općini, akcijama deminiranja i planovima za ovu godinu. U Informaciji koju smo dobili iz Kabineta općinskog načelnika stoji slijedeće:
Sumnjive površine na opasnosti od postojanja mina, prema zvaničnim podacima BH MAC-a, koje se odnose na područja jedinica lokalne samouprave, od prve zvanične procjene koja je izvršena 2000. godine pa sve do danas, svrstavaju općinu Velika Kladuša u jednu od općina s najvećim rizikom po tom osnovu. Smatra se naime da je općina Velika Kladuša među prve tri općine u BiH po procentu sumnjivog (kontaminiranog) područja, u odnosu na ukupnu površinu svog teritorija. Od početnih 11% površine kontaminiranog odnosno sumnjivog područja na postojanje opasnosti od mina i drugih ubojnih sredstava (u odnosu na ukupnu površinu općine Velika Kladuša koja iznosi 331.550.000m2 ), ovaj procenat je u najnovije vrijeme (2016.godine) sveden na cca 8% koji je još uvijek izrazito zabrinjavajući. Ukupna sumnjiva površina (m2) 2000.godine iznosila je 34.239.800, a krajem 2016. godine 14.954.000.
Trenutna situacija na području općine Velika Kladuša po pitanju kontaminiranosti minama nažalost još uvijek je veoma nepovoljna, jer se naša Općina i dalje nalazi u grupi najzagađenijih područja sa minsko – eksplozivnim i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima koja moraju biti uklonjena, jer predstavljaju opasnost po sigurnost građana. Pokazatelji iz 2016.godine prema kojima sumnjiva površina područja Velika Kladuša iznosi 14.954.000m2 (smatra se sumnjivom na kontaminiranost minsko eksplozivnim sredstvima), od čega najveći dio otpada na prvu kategoriju prioriteta, ukazuju na visok stepen rizika kontaminiranosti (149.540 dunuma ili 14.954ha), koji s razlogom zabrinjava.
Na području općine Velika Kladuša dosada je očišćeno 1.325.431m2 sumnjive površine na ukupno 69 lokaliteta ( 13.254 dunuma ili 1.325ha). Deminiranje sumnjivih površina na području općine Velika Kladuša, dosada je uglavnom bilo pomognuto iz Evropskih fondova, zatim donatorskim sredstvima Vlade Japana u BiH, sredstvima koja su obezbjedile Ambasade SAD-a i Njemačke i dr., a od domaćih vlasti tu se izdvajaju deminerski timovi OS BiH, kao i deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite.
Deminiranje sumnjivih područja u kojima je Općina Velika Kladuša učestvovala vlastitim sredstvima (participacija je počela 2012.godine) izvršeno je na 13 lokaliteta i to:
a) Deminerska organizacija „DOK-ING“, (2x) (15.000KM dva zadatka);
b) Deminerska organizacija „Point“, (3x) (2.176,92KM jedan zadatak u 2014.godini);
c) Deminerska organizacija „Point“ (3x) (11.027KM (četiri zadataka u 2015. godini).
Ukupno je u ovu svrhu izdvojeno 28.203,92KM.
U 2016. godini nije bilo participacije Općine Velika Kladuša u projektima deminiranja. Kada je riječ o najzagađenijim lokalitetima područja općine Velika Kladuša (Minsko-eksplozivnim sredstvima MES i drugim sredstvima) ti podaci su realtivno tačni, jer je područje velikokladuške općine kontaminirano ili sumnjivo na postojanje mina na veoma velikom broju lokaliteta manje ili veće površine. Težište je i pored toga, međutim na pograničnoj zoni sa R Hrvatskom, s tim da se u samom vrhu izdvajaju područja MZ Bosanska Bojna odnosno Gradina, zatim područje MZ Vrnograč, MZ Zborište, MZ Todorovo i MZ Vidovska (pogranična zona). Prema službenim evidencijama o stradanju građana, vođenim od rata do danas, činjenično stanje je takvo, da na području Općine imamo zabilježenih 13 slučajeva stradanja sa smrtnim posljedicama i 24 slučaja u kojima su lica zadobila lakše ili teže tjelese povrede. Pored ovih stradanja lokalnog stanovništva, zabilježeno je i oko 100-ak slučajeva stradanja stoke, te nekoliko slučajeva u kojima je oštećena ili uništena poljoprivredna mehanizacija i druge pokretnosti građana.
Listu prioriteta za deminiranje na području Velike Kladuše u 2017.godini čini prijedlog od 47 projekata raspoređenih po lokalitetima prethodno pomenutih područja općine, tj. mjesnih zajednica, s tim što se na listu prioriteta uglavnom uzimaju lokaliteti veće fluktuacije i saobraćanja ljudi (blizina naselja, javni objekata, saobraćajnica, infrastrukturnih i sl. sadržaja). Važno je pomenuti da je u odnosu na predloženu listu prioriteta za 2017.godinu Deminerski tim Oružanih snaga (OS) BiH, preuzeo 11 projekata koji su obrađeni i utvrđeni na području MZ Šumatac, tokom prošle godine, čijom realizacijom bi ova mjesna zajednica trebala u potpunosti biti oslobođena sumnje na postojanje kontaminiranih lokaliteta.
Podsjećanja radi, na kraju ove informacije još jednom želimo istaknuti značenje pojma: „Protuminske akcije“. Naime, ove akcije predstavljaju svaki oblik djelovanja u smislu povećanja sigurnosti od mina, što se dakle ne odnosi samo na akcije deminiranja i uklanjana NUS-a, već i na obilježavanje lokacija sumnjivih površina, koje je tokom prošle godine provedeno na području Velike Kladuše (na 25 lokaliteta postavljeno 1.353 novih znakova upozorenja). Nadalje protuminske akcije podrazumijevaju i upoznavanje građana o rizičnim područjima odnosno edukaciju stanovništva o opasnostima od mina (prošle godine BH MAC nije vršio ovu aktivnost), zatim edukaciju učenika u osnovnim školama kroz programe svjesnosti o postojanju opasnosti od mina (tokom 2017.godine ove aktivnosti zajednički planiraju provoditi Crveni križ FBiH i Službe civilne zaštite po općinama FBIH). I konačno protuminske akcije podrazumijevaju i pomaganje stradalim od mina kroz nabavku ortopedskih pomagala, stočnog fonda, poljoprivredne mehanizacije i dr.
