Prva naučna konferencija o kestenu pod nazivom „Zaštita postojećih i podizanje novih zasada pitomog kestena i drugih autohtonih sorti voća“ održana je u četvrtak, 03. decembra u Velikoj Kladuši. Konferencija je okupila veliki broj eminentnih stručnjaka iz regiona, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti Unsko-sanskog kantona i ostalih stručnih radnika i predstavnika organizacija i udruženja iz oblasti poljoprivrede.
Kesten kao jedan od najvažnijih prirodnih resursa ovog kraja došao je u fokus interesovanja i naučnih krugova. Iako je njegova vrijednost prepoznata već odavno, nije učinjeno dovoljno kako bi se on zaštitio i iskoristile sve njegove blagodati kao prirodnog i ekonomskog potencijala. Organizator konferencije je Asocijacija za razvoj kapaciteta loklalne zajednice „Arka“ iz Bužima, Poljoprivredni zavod USK-a i ZZ „Agrokop“ iz Kostajnice.
VIDEO
Projekat sadnje milion sadnica koji bi obuhvatio područje sjeverozapadne Bosne i okolne općine R Hrvatske donio bi i ekonomske koristi istakao je prof. dr. Husein Muratović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Profesor Muratović uvjeren je da bi se za realizaciju projekta vrlo lako mogla dobiti sredstva iz predpristupnih fondova Evropske Unije, a finansijska pomoć ne bi trebala izostati ni iz državnih izvora.
Cijeli svijet suočen je s problemom klimatskih promjena koje se odražavaju i na biljni svijet, pa time i na kesten. O efektima klimatskih promjena u regionu na konferenciji je govorio je prof. dr. Miloš Nožinić sa Poljoprivrednog instituta Republike Srpske. Kesten, a naročito ovaj sa područja Unsko-sanskog kantona vrlo je vrijedan kao hrana, lijek i resurs naglasila je prof. dr Vildana Alibabić sa Biotehničkog fakulteta u Bihaću.
Neodgovorno ponašanje prema prirodnim resursima je problem koji se povlači niz godina. U posljednje vrijeme na udaru je i kesten, čije drvo se koristi u podizanju malinjaka i zasada krastavca, te je stoga potrebno poduzeti oštrije mjere protiv počinilaca takvih krivičnih djela, smatra ministar poljoprivrede USK, Dragan Polimanac. Iako je ovo prvi put da najeminentniji stručnjaci govore o kestenu kao prirodnom resursu i potencijalu ovog kraja, organizatori se nadaju da na ovom neće stati. Od predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti očekuju operativan Zakon o šumama koji neće dozvoliti neselektivno uništavanje prirodnih bogatstava, te se nadaju da će zemljištu koje leži neiskorišteno, dati novu vrijednost podizanjem plantaža kestena.
