Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropsku uniju, ali pod određenim uvjetima. Kolegij evropskih komesara je razmatrao izvještaje o napretku zemalja kandidata za EU, kao i eventualni Paket proširenja. U fokusu su zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska.
U sažetku Izvještaja Evropske komisije o BiH spominju se izbori koji su u BiH održani u oktobru 2022. godine, kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt više puta intervenisao u izbornim pitanjima, uključujući i večer izbornog dana, što je, prema OSCE/ODIHR-u, “dovodilo u pitanje pravnu sigurnost”.
Dodaju i to da su sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena do maja 2023. Novo Vijeće ministara na državnom nivou stupilo je na dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koja uključuje SNSD, HDZ BiH i trojku (SDP, NiP, Naša stranka). U martu je usvojen državni budžet za 2023.
– Novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU nakon dodjele statusa kandidata: usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi o migracijama i terorizmu. Također je imenovao nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontaktna tačka sa Europolom konačno je počela sa radom u junu 2023. Usvojen je i set nacrta zakona. Određeni broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti sprovede, uključujući i one o državnoj imovini. Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta RS. Entitetski vrh je ipak odlučio da takve zakone provodi, ugrožavajući pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavni sud i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda, ističu u Izvještaju.
Ističu i kako su još uvijek potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom presudom Sejdić-Finci. Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa Komisijom preporuke i sa zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021-2022.
– BiH još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP. Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno poboljšala svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU. Entitetske vlasti i stranke RS zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajuće usklađivanje te zemlje sa izjavama EU i opstruišući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. BiH je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju sa ličnim kartama. Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR).
Poduzeti su neki pozitivni koraci (i) usvajanjem aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave („zajednička platforma“), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; (ii) sprovođenje sveobuhvatnog i upravljanje javnim finansijama u cijeloj zemlji, (iii) poboljšanje kapaciteta za javne konsultacije na državnom nivou i procjenu regulatornog uticaja u entitetu RS, (iv) usvajanje strategije upravljanja ljudskim resursima u entitetu Federacija, (v) poboljšanje stručno usavršavanje i ocjenjivanje rada u entitetu Federacije i na državnom nivou, i (vi) donošenje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti. Nekih pet godina nakon usvajanja, akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenom obimu. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi zasluga nisu sadržani u procedurama zapošljavanja.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe, stoji u dijelu Izvještaja Evropske komisije o BiH.
Kada je riječ o odluci o datumu početka pregovora sa BiH, spominje se mart 2024. godine.
Odluku o eventualnom otvaranju pregovora s BiH donosi Vijeće EU koje će zasjedati sredinom decembra. Uoči tog sastanka visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell okupit će u Bruxellesu lidere zapadnog Balkana.
Podsjetimo, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata, iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Prema mišljenjima nekih analitičara, EU tada se vodila geopolitičkim dešavanjima u svijetu više nego što je BiH doista zaslužila status kandidata.
