Bolest „kvrgava koža” nije registrovana u BiH. Ovo je za medije prije nekoliko dana potvrđeno iz Ureda za veterinarstvo BiH. Naime, sumnjalo se u prisustvo ove bolesti u okolini Gacka, ali je nalaz krvi bio negativan na ovu bolest. Ipak, u Kancelariji za veterinarstvo kažu, pojava bolesti u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom ne isključuje da se zaraza pojavi u BiH. U našoj zemlji nadležni poručuju da su spremni reagovati odmah jer će, ukoliko do zaraze dođe, od EU dobiti 25.000 doza vakcina koje će se koristiti jedino u zaraženom području. „Znači da ćemo u slučaju pojave bolesti imati interventnu količinu vakcina za zaraženo područje od 3 km i ugroženo područje od 10 km“; kazao je Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.
Zabrinutost i dalje ostaje, kao i potreba poduzimanja mjera s obzirom na činjenicu da se ova zarazna bolest kod goveda širi velikom brzinom u susjednim zemljama. Ukoliko se ova bolest pojavi i u BiH imat ćemo situaciju kao i za sve druge zemlje gdje imamo zabranu izvoza živih goveda, proizvoda od goveda, mesa i mlijeka. Ova bolest najčeće pogađa visokomliječna grla i na taj način pravi veliku problem jer se prekida proizvodnja mlijeka, a i koža od zaraženih životinja je neupotrebljiva. Bolest kvrgave kože kod goveda karakteriziraju pojava groznice, čvorova na koži, mukoznim membranama i unutrašnjim organima, iznurenost, povećani limfni čvorovi, edem kože i u nekim slučajevima smrt. Bolni čvorovi javljaju se po cijelom tijelu, naročito na području glave, vrata, vimena i perineuma. Uzrokuje smanjenje mliječnosti, privremeni ili trajni sterilitet kod bikova, oštećenja kože i smrt usljed sekundarnih bakterijskih komplikacija. “Ova bolest ima brojne načine i moguće puteve širenja, zbog čega se brzo širi na nova područja. Farmeri moraju poduzeti preventivne korake, a sve promjene koje vide na stoki, vlasnici trebaju prijaviti veterinaru”, kazao je za RVK v.d. direktora „Veterinarske stanice“ Velika Kladuša Osman Smailbegović (poslušajte izjavu)…
Bolest kvrgave kože je virusna zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, dok je proteklih godina, preko Turske, virus ušao na Europski kontinent. Pozitivno u svemu ovom je da bolest „kvrgava koža” goveda nije opasna za ljude. Ali bolest koja je i ovog ljeta aktuelna posebno u USK-u je bruceloza od koje je od početka godine oboljelo nešto manje od 70 osoba, što nije zanemariv broj. Međutim, situacija je pod kontrolom i nema mjesta panici. Tako tvrdi Dragan Polimanac, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi USK. – Situacija nije idealna ali nije ni alarmantna u smislu da bi trebalo proglasiti epidemiju ili slično. Pod kontrolom je i preduzimaju se sve potrebne mjere – kazao je ministar Polimanac, te savjetovao stočarima da se pridržavaju uputa veterinarskih inspektora, a građanima da budu oprezni pri kupovini proizvoda animalnog porijekla te provjere da li su prošli veterinarsku i zdravstveno-higijensku kontrolu. Precizne podatke o broju oboljelih životinja u USK ministar nema, ali navodi da se radi o oko 0,3 posto od ukupnog broja grla u ovom kantonu. Najviše ih je na području općine Cazin, što je, kazao je ministar Polimanac, logično ako se uzme u obzir da se tamo uzgaja najviše grla stoke. Kad je u pitanju Velika Kladuša v.d. direktora „Veterinarske stanice“ Velika Kladuša Osman Smailbegović kazao nam je da nema podatke da je neko od građana zaražen brucelozom, ali je slučajnim uzorkom na inicijativu jednog vlasnika potvrđeno da je jedna životinja pozitivna na brucelozu iako nije bilo kliničkih znakova na ovu bolest, pa je po naredbi inspektora životinja neškodljivo uklonjena. Bruceloza je zarazna bolest od koje mogu oboljeti sisari. Kod životinja se manifestira samo sporadičnim pobačajima. Ovom bolešću, ljudi se mogu zaraziti ako jedu i piju nešto što je zaraženo brucelozom, ali i inhalacijom ili ako bakterija uđe u tijelo preko površinskih rana. Bruceloza je kod životinja neizlječiva bolest i po pravili se vrši eutanazija, dok kod ljudi može izazvati teške zdravstvene posljedice. Simptomi su slični gripoznim, ali i drugim stanjima, s povišenom tjelesnom temperaturom, znojenjem, bolovima u rukama, nogama. Ako se ne liječi na vrijeme i na odgovarajući način, bruceloza može biti smrtonosna, posebno za starije osobe. Medicina raspolaže antibioticima kojima se ljudi uspješno liječe, mada je sam proces liječenja dugotrajan.
Opširniji razgovor sa v.d. direktora „Veterinarske stanice“ Velika Kladuša Osmanom Smailbegovićem u vezi sa bolestima „kvrgava koža” i “bruceloza” poslušajte u nedjelju, 14. augusta od 18:00h u emisiji „Općinske aktuelnosti“.
