Fondacija Mediacentar u svom saopćenju za javnost objavila je rezultate istraživanja Surfanje po tankom ledu: mladi, mediji, problematični sadržaji, koje prenosimo u cjelosti:
“Fondacija Mediacentar je objavila istraživanje Surfanje po tankom ledu: mladi, mediji, problematični sadržaji koje se bavi uticajem medija u kreiranju problematičnih stavova kod mladih u BiH. Istraživanje je nastalo u sklopu projekta Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru kojeg je podržala Ambasada Kraljevine Nizozemske. Autorice publikacije su istraživačice Mediacentra Sanela Hodžić i Anida Sokol.
Publikacija se sastoji od dva dijela, a nastala je na osnovu fokus grupa u kojima su učestvovali mladi iz cijele Bosne i Hercegovine i intervjua sa medijskim radnicima i ekspertima. U prvom dijelu istraživanja Mediji i društvene mreže: Uloga i (samo)regulacija problematičnih sadržaja analizira se uloge koju mediji i online platforme imaju u proizvodnji i širenju sadržaja i podsticanju radikalizacije, te u potencijalnom jačanju otpornosti mladih na takve sadržaje. U drugom dijelu izvještaja Mediji i društvene mreže: Jačanje otpornosti mladih fokus je na navikama mladih pri korištenju medija, njihovim vještinama i otporu prema problematičnim sadržajima i potencijalnom konstruktivnom učešću mladih u komunikacijskim procesima.
Istraživanje je pokazalo da većina mladih u BiH provodi značajan dio slobodnog vremena uz medije i na društvenim mrežama i kao izvore informacija pretežno koriste internet, lokalne portale te mreže poput Facebooka, Youtubea i Instagrama. Medije i društvene mreže koriste prvenstveno iz zabave dok politiku i društveno značajan sadržaj ili izbjegavaju ili ga prate manje i/ ili površno, neki i zbog negativnih konotacija koje takvi sadržaji donose. Imaju veliko nepovjerenje prema medijima i uglavnom ne vjeruju informacijama i vijestima koje čitaju, čuju ili vide i smatraju da su mediji pristrasni i pod političkim uticajem. Ipak ne znaju obrazložiti načine na koje mogu provjeriti vjerodostojnost određenih informacija, te kako da se zaštite i odupru medijskim manipulacijama. Slabo poznaju mehanizme (samo)regulacije i mogućnosti ulaganja žalbi, niti vjeruju u njihovu efikasnost.
Uvidi iz istraživanja upućuju da je neophodno raditi na edukaciji mladih o medijskoj pismenosti kako bi se oni zaštitili od problematičnih medijskih sadržaja i mogućih podsticanja na netrpeljivosti, mržnje i nasilje. Ovo je naročito bitno s obzirom da online platforme i posebno društvene mreže u BiH predstavljaju ključna mjesta širenja entonacionalne mržnje i ekstremističke ideologije. Takve vrste edukacija bi trebale biti uvedene kroz formalno i neformalno obrazovanje i uključivale bi različite komponente od obuke o osnovnim novinarskim standardima, medijskim politikama do povećanje svijesti i znanje o vlasničkoj i upravljačkoj strukturi medija i razvoja vještina mladih kao što su provjeravanje izvora informacija, kredibiliteta autora i prisustva “druge strane priče”.
Zainteresiranost mladih za ovakve edukacije javne obrazovne ustanove i nevladine organizacije bi trebale uzeti kao pozitivan pokazatelj i podstrek prilikom uspostave i kreiranja edukacija za medijsku pismenost mladih. U publikaciji se daju preporuke za vještine medijske pismenosti koje je potrebno razvijati kod mladih i načine na koje oni mogu sudjelovati u medijima i u javnom prostoru u suočavanju sa problematičnim medijskim sadržajima.”
Publikacije je dostupna na ovom linku: https://media.ba/sites/default/files/mladi_mediji_problematicni_medijski_sadrzaji_web.pdf
