Disgrafija se klasificira kao poremećaj učenja, odnosno kao nemogućnost savladavanja vještine pisanja. Uspješno savladavanje vještine pisanja zahtijeva saradnju različitih područja mozga, a kod osoba koje imaju problema s disgrafijom, ovi dijelovi mozga ne funkcioniraju kako bi trebali. Simptomi disgrafije variraju od nečitkog i nepravilnog pisanja do problema sa svim vrstama motoričkih pokreta ruku. Isti tako, usporeno pisanje, nepravilno i nespretno držanje olovke, te gramatičke greške, npr. pogrešna upotreba velikog i malog slova, mogu upućivati na disgrafiju. Diplomirani logoped i surdoaudiolog Zehrudina Ilijazagić (poslušajte izjavu)…
S obzirom na to da se disgrafija najčešće prepozna prilikom učenja pisanja, vrlo vjerojatno će prvi kontakt s ovim problemom imati roditelji i učitelj. Naša sagoovrnica ističe da je važno da roditelji na vrijeme prepoznaju poteškoće s pisanjem koje ima njihovo dijete, jer mu se tada može pomoći, a što može spasiti dijete brojnih frustracija i ne dopustiti da razvije odbojnost prema obrazovanju i učenju. U radu s takvom djecom je potrebno puno razumijevanja, ohrabrivanja i strpljenja roditelja, učitelja i logopeda, jer je disgrafija cjeloživotno stanje, isitiče Ilijazagić (poslušajte izjavu)…
Ukoliko se disgrafija ne prepozna i ne radi se sa djetetom to za posljedicu ima elementarnu nepismenost djeteta, naglašava naša sugovornica (poslušajte izjavu)…
Osnovni uzroci disgrafije nisu detaljno istraženi, ali je vrlo često povezana s određenim poremećajima kao što su disleksija ili ADHD, odnosno poremećaj pažnje.
