U Bosni i Hercegovini nema dovoljno transparentnosti i preciznih i mjerljivih kriterija za dodjelu novčanih sredstava medijima iz javnih budžeta, rečeno je tokom prvog panela okruglog stola u organizaciji Mediacentra Sarajevo održanog u četvrtak, 15. marta. Učesnici među kojima su bili brojni stručnjaci iz oblasti medija, predstavnici institucija vlasti sa različitih nivoa u BiH i novinari i urednici, razgovarali su o aktuelnim praksama dodjele javnih sredstava medijima u BiH i u zemljama regiona, ističući nedostatak transparentnosti. Govorilo se o sistemu državne pomoći u BiH, kojim je regulisana i državna pomoć medijima, uključujući subvencije i grantove, o naporima nevladinih organizacija da dođu do podataka o tačnim iznosima koje vlasti sa svih administrativnih nivoa u BiH dodjeljuju medijima, kao i o teškoj finansijskoj poziciji lokalnih javnih medija u BiH, koji su često pod direktnim pritiscima lokalnih vlasti.
Ranko Lučić, načelnik Sekretarijata Vijeća državne pomoći BiH, predstavio je sistem državne pomoći BiH, koji je regulisan Zakonom o sistemu državne pomoći i entitetskim uredbama o namjeni, kriterijima i uslovima dodjele državne pomoći, a koji je preuzet iz regulative EU. Monitoring tih finansiranja je slab, pa je Lučić istaknuo da je Vijeće razmatralo opravdanost dodjele pomoći medijima samo u dva slučaja i u oba donio pozitivno rješenje. Osim raspodjele, netransparentna je i slabo se nadgleda potrošnja javnih sredstava i krajnji efekat tih izdvajanja. Javnosti su dostupni samo konsolidirani podaci o dodijeljenoj državnoj pomoći različitim sektorima u BiH koje Vijeće za državnu pomoć BiH objavljuje na svojoj web stranici, a iz kojih nije moguće dobiti zbirne niti pojedinačne iznose dodijeljene državne pomoći medijima.
Da budžeti organa vlasti nisu transparentni, naglasio i predsjednik Nadzornog odbora CPI Fondacije, Zoran Ivančić. Do informacija o određenim iznosima koje vlasti dodjeljuju medijima moguće je doći preko baze javnih finansija CPI fondacije, ali one nisu potpune jer su načini evidentiranja iznosa za medije u budžetima javnih organa neujednačeni i netrasparentni i često se svode pod zbirne stavke iz kojih nije moguće identificirati krajnje korisnike.
Na finansiranje medija u BiH izdvaja se oko 30 miliona maraka godišnje, ali je pretpostavka da su ti iznosi znatno veći, a što sugeriše i istraživanje Centra za razvoj medija i analize, o kojem je govorila Mirna Stanković Luković, novinarka i projektna koordinatorica CRMA-e. Ona je naglasila da se novci izdvajaju i preko oglašavanja javnog sektora za koje se sklapaju komercijalni ugovori između medija i vlasti, a koji će biti fokus sljedećeg izvještaja Mediacentra Sarajevo. Da je taj način finansiranje medija, koji uglavnom spada pod sistem javnih nabavki, još netransparentniji, govori i činjenica da se veliki broj ugovora ne objavljuje i da se često poslovi sklapaju preko direktnih sporazuma, čime se izbjegava transparentnost i uspostava preciznijih kriterija za odabir najboljih ponuđača.
Najviše sredstava se izdvaja za javne lokalne medije, koji su u najtežoj poziciji zbog brojnih primjera finansijskog uslovljavanja. Direktor RTV Velika Kladuša, Adis Purić, rekao je da to javno preduzeće nije imalo finansijskih pritisaka, ali da su u ranijem periodu zabilježeni slučajevi smanjenih prihoda iz lokalnog javnog budžeta.
O situaciji u regionu govorio je Nedim Sejdinović, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine. Iako su javna medijska preduzeća u Srbiji privatizovana 2015. godine, novi sistem konkursnog finansiranja medija nije smanjio uticaj vlasti na uređivačke politike, naročito zbog namještenih konkursa i članova komisija.
Gdje su rješenja?
Tokom drugog panela razgovaralo se o mogućim rješenjima, među kojima i o usvajanju pravilnika ili smjernica kojim bi se javni organi vodili pri dodjeli sredstava, a što predlažu i autorice izvještaja Mediacentra Sarajevo „Transparentnije i legitimnije finansiranje medija iz javnih budžeta: smjernice za javne organe u BiH”.
Dragan Slipac, zamjenik direktora APIK-a istakao je da među institucijama nedostaje političke volje da se oblast finansiranja medija uredi, iako Akcioni plan koji prati Strategiju za borbu protiv korupcije predviđa povećanje transparentnosti u toj oblasti.
Medijski ekpert Mehmed Halilović rekao je da različite institucije imaju nadležnosti i trebaju djelovati na povećanju transparentnosti, a Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže Account ističe da je neophodno donijeti medijsku strategiju kojom bi se definisali ciljevi i kriteriji za izdvajanje za medije.
Pravilnicima i zakonima trebalo bi regulisati transparentnost iznosa i postupaka dodjele sredstava, kriterija dodjele (uključujući kriterije sadržaja, organizacijske kriterije i kriterije dometa i utjecaja medija), kao i sastava tijela koja donose odluke o tim izdvajanjima, čime bi se spriječile zloupotrebe i javna sredstva iskoristila za promociju javnog interesa, zaključci su okruglog stola. U izvještaju Mediacentra date su preporuke o sadržaju takvih pravilnika.
Da bi promjene bile moguće, potreban je angažman institucija vlasti, medija, kao eksperata i civilnog društva u razvoju normi, primjeni i konstantnom monitoringu. Mediacentar i CRMA nastaviće da djeluju u tom pravcu.
Izvještaj na bosanskom jeziku dostupan je ovdje, a na engleskom ovdje.
Izvor: Mediacentar Sarajevo