Pismenost je ključna pretpostavka za emancipaciju svakog čovjeka, izvor njegovog samopoštovanja, šansa da napreduje, zarađuje, spoznaje sebe i svijet u kojem živi. Ali, pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo na kojem, i u 21. stoljeću, možda više nego ikad treba insistirati. Zato se 8. septembar svake godine, od 1967. na prijedlog UNESCO-a obilježava kao Međunarodni dan pismenosti.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, BiH ima 2,8%, dakle gotovo 90 000 nepismenih. Prema istraživanju UNESCO-a, to je najveća stopa nepismenosti u regiji. U Srbiji je taj procenat 1,8 %, slijedi Crna Gora sa 1,5%, dok u Hrvatskoj stopa nepismenosti iznosi 0,8 %.
UNESCO je nadalje u svom istraživanju naveo kako se prema broju nepismenih BiH nalazi u rangu nerazvijenih afričkih zemalja. Ti podaci nadalje govore da je u našoj zemlji funkcionalno nepismena čak trećina ljudi, što znači da nemaju završenu ni osnovnu školu i znaju se samo potpisati. Taj broj na selu je veći i iznosi 70%.
– U gradskim sredinama BiH u dobu između 25 i 35 godine bez završene osnovne škole je gotovo 7,75% i 22% žena. U okolini gradova bez osnovnog obrazovanja je 16% muškaraca i 45,5% žena, dok u seoskim područjima taj postotak iznosi gotovo 25% za muškarce i 47,5% za žene, naveli su iz UNESCO-a.
Poraznoj statistici doprinose i rezultati PISA istraživanja iz 2018. godine koje je javnosti predočila Agencija za predškolsko,osnovno i srednje obrazovanje. Ti podaci pokazuju da 50% bh. srednjoškolaca nema funkcionalnu odnosno čitalačku pismenost, što uključuje razumijevanje i interpretaciju različiih vrsta tekstova.
Prema međunarodnom istraživanju „TIMSS 2019“ , koje se odnosilo na praćenje učeničkih postignuća u matematici i prirodnim naukama, pokazalo se da čak četvrtina bh. učenika četvrtog razreda osnovne škole ne dostiže ni osnovni nivo matematičkih znanja i vještina.