Svečano je u nedjelju u Džematu Bogovolja u Karlovačkoj županiji otvorena džamija, nakon Zagreba, Rijeke i Gunje četvrta u Hrvatskoj, a čast da za njeno otvorenje dobije ključeve imao je vjernik iz Bogovolje Smajlo Hasanović.
Na svečanosti su bili mnogi visoki uzvanici Islamske zajednice u Hrvatskoj, predstavnici diplomatskog zbora u Zagrebu i iz BiH, Turske, Irana i Indonezije, te predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz ef. Hasanović rekao je da je ključ za otvorenje džamije dobio hadžija Smajlo jer predstavlja sve one vjernike koji su se od 2003. godine, početka gradnje džamije u Bogovolji, najviše davali za podizanje „tog duhovno-kulturnog centra okrenutog životu s raznim pratećim sadržajima“.
Pri tom je rekao da „ljudi grade džamije, a džamije grade ljude“, te je izrekao i opomenu „da džamije koje gradite mogu biti svjedok za vas i svjedok protiv vas“, ovisno o tome kako se konzumira sve ono što Bog za vjernike propisuje, kao „vjeru, odgoj, obrazovanje i razne vrste prevencija“.
“Živimo u jednom teškom vremenu, sigurno ste čuli da intelektualci u Parizu okupljaju muslimane da bi redefinirali Kur'an. Nema toga muftije i vjerskog autoriteta koji može mijenjati dijelove Kur'ana. Na nama je da isčitavamo Kur'an u znakovima vremena i prostora, ali tražiti izmjene Kur'ana je samo još jedno ubacivanje fitneta (smutnje) među muslimane, za što nalaze saveznike i među muslimanima, te će taj zahtjev doći i do nas”, rekao je muftija Hasanović i nazvao ta kretanja „zloupotrebom intelektualnog kapitala“.
Dodao je da je zato velik značaj „ovakvih kuća, džamija, jer želimo pokazati mladima islam onakvim kakav on jest, a to je islam pun ljubavi, islam otvorenog uma, islam pun dobrčinstava, islam bez ikakvog zastranjivanja“
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić za džamiju u Bogovolji, u čiju je gradnju uloženo dva milijuna kuna, rekao je da ima 350 četvornih metara, da su gradnju pomogli vjernici, okolne općine, županija i Mešihat IZ u Hrvatskoj, te da „ima i minaret koji simbolizira jednog Boga i omogućava da se uči ezan, poziv na molitvu, a što u srce muslimana unosi jednu sigurnost, govori im da je siguran Cetingrad, Karlovačka županija i lijepa naša domovina Hrvatska“.
Danas je muslimanskim vjernicima u Širokoj Rijeci, u susjednom Džematu Maljevac, u Općini Vojnić, dana na upotrebu mrtvačnica, prva u Hrvatskoj s adekvatnim uvjetima za obredno kupanje muslimana, koje je obavezno prije ukopa muslimana. Muftija Hasanović je to nazvao novim civilizacijskim iskorakom u susjednom Džematu Maljevac, jer da se do sada to radilo kao i drugdje, po kućama, u neuvjetnim improviziranim prostorima.
Načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić je u izjavi za medije rekao da je općina iz svog budžeta financirala mrtvačnicu i uređenje groblja u Širokoj Rijeci, koje je bilo ilegalno, bez dozvola, a Općina Vojnić je otkupila zemljište i ishodila dozvole, te dokumentaciju za gradnju mrtvačnice, sve do potrebnih komunalnih priključaka jer je to, kako je rekao, osnovna potreba djela stanovnika, a svako treba pokapati svoje bližnje u skladu sa svojom tradicijom i običajima.
Uz četiri džamije, bogomolje s minaretom, građene iz temelja, u Hrvatskoj je ukupno 26 vjerskih objekata, bogomolja, ali većina je njih neadekvatna za kvalitetan vjerski život. U Hrvatskoj je po jednom vjersko objektu oko 2.500 muslimana, što je neki prosjek, jer se u drugim evropskim zemljama taj broj kreće od 650 u Grčkoj, do osam hiljada u Švedskoj. Sljedeće otvorenje bit će u Sisku, gdje se gradi islamski centar.