Ako ni u čemu drugome, Bosna i Hercegovina je po prirodnom prirastu sve bliže Evropskoj uniji. Dugogodišnji pad nataliteta, kojim su se bh. građani nekada ponosili, već duži niz godina je u silaznoj putanji.
Prema podacima iz prakse ginekologa iz velikokladuškog Doma zdravlja Sulejmana Kendića, i u Velikoj Kladuši u posljednjih 3-4 decenije došlo je do znatnog smanjenja broja poroda. Sa nekadašnjih oko 1.400 poroda godišnje, danas ih je nešto više od 400, uključujući i bebe koje se rode u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.
Iako je više razloga za pad nataliteta, Kendić kao glavne ističe lošu socio – ekonomsku situaciju u BiH i nebrigu cjelokupnog državnog sistema za reproduktivno rađanje. Naime, zbog velike nezaposlenosti sve manji broj mladih se odlučuje stupiti u brak, a posebno imati djecu. Kao jedan od mnogih problema navodi se i različit tretman porodilja, u zavisnosti od entiteta ili kantona. U Republici Srpskoj porodilje 12 mjeseci porodiljne odsutnosti primaju puni iznos plaće. U Federaciji BiH zaposlene porodilje naknade daju samo u nekim kantonima, s tim da su i one neredovne i neujednačene. Porodilje na području Unsko-sanskog kantona zadnju naknadu nisu primile punu godinu dana.
Među razlozima pada nataliteta je i studijsko obrazovanje i izgradnja karijere, zbog čega je posljednjih godina pomjerena prosječna dob prvorotkinja. Dok se nekad u Velikoj Kladuši prva beba rađala u periodu između 18. i 23. godine, danas je ta dob pomjerena od 25. do 35. godine života. Doktor Sulejman Kendić (poslušajte izjavu)….
Iako se ginekolozi slažu da je za majčinstvo potrebna i fizička i psihička zrelost, kao i socijalna sigurnost, tvrde da trudnoća u tridesetim godinama, naročito kasnim, nije preporučljiva jer nosi mnoge rizike, kako za zdravlje bebe, tako i majke. Kendić ističe da je iz tih razloga znatno povećan i broj poroda na hirurški način, jer žene u kasnijim godinama imaju brojne komplikacije za prirodni porod, koji je daleko najbolji i za majku i za bebu (poslušajte izjavu)….
Loše ekonomske prilike u zemlji uzrok su i sve većem broju namjernih prekida trudnoće. Poražavajući su podaci da u Bosni i Hercegovini na jednu rođenu bebu dolaze dva do tri abortusa i dva do tri spontana pobačaja. Porast broja prekida trudnoca također je pokazatelj generalnog odsustva svijesti o problemu pada nataliteta kao ogromne opasnosti za budućnost. Doktor Kendić (poslušajte izjavu)…
Bijela kuga više ne kuca na vrata Bosne i Hercegovine, ona je već duboko ušla u nju, i tu je već godinama. Kako bi prirodni prirast bio pozitivan, sve žene u Bosni i Hercegovini moraju imati najmanje dvoje djece, a prema riječima našeg sagovornika optimalno bi bilo troje. Međutim, danas rijetko ko ima i jedno dijete. Jedno je sigurno, postajemo stara nacija…
