Pravoslavni Badnji dan je poseban dan koji se slavi uoči Božića prema julijanskom kalendaru. Ovaj dan ima duboko ukorenjeno značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji i predstavlja vrijeme pripreme za dolazak Hrista na svijet. Badnji dan ima svoje jedinstvene običaje i rituale koji dodatno obogaćuju praznično iskustvo.
Badnji dan je prethodnica Božiću, a proslava uključuje siječenje Badnjaka, bogatu trpezu sa simboličnom hranom, molitvu i zajedničko okupljanje, stvarajući atmosferu radosti, ljubavi i zajedništva među vjernicima.
Ime badnjak je povezano sa riječju bdijeti, budući da se tog dana bdijelo u iščekivanju rođenja Isusa Hrista. Zbog tradicije bdjenja i nedostatka struje u prošlosti, bilo je neophodno osvijetliti prostorije svijećama koje su također simbolizirale novi život i nadu.
Na sam dan Badnjaka, svi ukućani ustaju rano, žene pripremaju božićni ručak, uređuju dom i spremaju posnu hranu za večeru, jer se tada praktikuje post. Badnja večera označava završetak četrdesetodnevnog posta.
