Depresija se ubraja u najranije opisane bolesti u medicini, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava kako će se do 2020. godine ova bolest popeti na drugo, a do 2030. na prvo mjesto bolesti na svijetu, odnosno biće vodeći uzrok obolijevanja, invalidnosti i prerane smrtnosti.
Depresija se najčešće vezuje za osjećanje tuge, međutim ona predstavlja mnogo više od obične tuge. Prema SZO depresija je mentalni poremećaj koji je praćen depresivnim raspoloženjem, gubitakom interesovanja ili zadovoljstva, osećanjem krivice sa niskim samopoštovanjem, nesanicom ili gubitkom apetita, nedostatkom energije i slabom koncentracijom. Voditeljica Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Velika Kladuša, specijalista neuropsihijatrije Evresa Okanović (poslušajte izjavu)…
Kako dr. Okanović ističe depresija je sve češći pratilac i građana općine Velika Kladuša, jer je prema njenim riječima u porastu broj pacijenata sa depresijom. Depresija se često javlja kod osoba koje su imale bolna iskustva ili su bile izložene poniženju ili su doživele neki gubitak. Veliki rizik za nastanak depresije predstavlja izloženost stresu. Nasljedni faktor takođe igra veoma važnu ulogu u pojavi depresije. Depresija ne može da se utvrdi laboratorijskim testovima. Žene češće obolijevaju od depresije, a sve učestalija je pojava i postporođajne depresije. Prema riječima dr. Okanović depresiju treba shvatiti ozbiljno i zahtijeva ozbiljan pristup i liječenje, jer u protivnom može izazavati pogubne posljedice. Kako dr. Okanović dodaje depresija je bolest kao i svaka druga fizička bolest pa tako i oni koji se bore sa depresijom moraju da dobiju adekvatan tretman i njegu. Njima dr. Okanović savjetuje (poslušajte izjavu)…
Neke od najčešćih zabluda vezanih za depresiju su da će depresija brzo proći sama od sebe, pa liječenje nije potrebno, da je depresija nešto što napada samo slabe i bespomoćne, da će promjenom okoline proći i depresija i da čovek može sam da se izliječi.
