Šume pitomog kestena važan su prirodni resurs, a upravo jedno od većih prirodnih staništa pitomog kestena u BiH nalazi se na područje općine Velika Kladuša. Na osnovu dostupnih podataka i analiza u ukupnoj površini šuma općine Velika Kladuša, šume pitomog kestena zastupljene su sa oko 2.835ha, odnosno zauzimaju 29,4% svih šumskih zemljišta. Ovaj prirodni potencijal ovdašnji narod koristi u ishrani, i kao dodatni izvor prihoda, a i nekadašnji privredni gigant Agrokomerc imao je liniju popularnih i prepoznatljivih proizvoda od kestena.
I u lokalnoj vlasti su svjesni važnosti ovog prirodnog bogatstva i važnosti njegova boljeg iskorištavanja i zaštite. U okviru projekta prekogranične saradnje „Zaštita i promocija kestena“ koji se realizirao i na području naše općine izrađen je Elaborat identifikacije kestenovih šuma i šumskih zemljišta, GIS baza podataka i njihov kartografski prikaz na području općine Velika Kladuša. U sklopu IFAD-ovog projekta „Kesten“ uspostavljeni su privatni nasadi kestena, odnosno zasađeno je nekoliko eksperimentalnih nasada kestena.
Oko 70% kestenove šume na području kaduške općine je u privatnom vlasništvu tako da nekontrolisana sječa prijeti ovom potencijalu. Isto tako, prijetnje kestenu su i požari ali i osa šiškarica, kao i rak kore kestena. Prema riječima Elvedina Miljkovića, šefa Odsjeka za pripremu i implementaciju projekta u Općinskom organu uprave potencijali kestena su veliki, zato je nužno biti aktivniji u njegovu iskorištavanju, ali je i neophodno napraviti dugoročnu strategiju zaštite kestena.
Priču o kestenu ali i o ostalim prirodnim bogatstvima općine Velika Kladuša kao što su šume, rijeke, plodne površine, izletišta, šetnice i stari gradovi zabilježili smo u sklopu projekta „Povratak prirodi“. Projekat je sufinansiralo Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a.