69% površine općine Velika Kladuša spada u poljoprivredno zemljišta, a od tog postotka 49% su oranice i bašte. Zasijano je oko 10.000 hekara. Najviše se sije kukuruz, na oko 5.500 hektara, strmnim žitom i pšenicom je zasijano oko 1.500 hektara, a na oko 250 hektara kooperira se krastavac.
Prema riječima savjetnika Općinskog načelnika za poljoprivredu Refika Tabakovića, poljoprivredno zemljište naše općine je pogodno i plodno tlo za uzgoj i drugih poljoprivrednih kultura, voća i povrća. Plodno zemljište koje je ujedno i ekološki čisto idealno je za proizvodnju organske hrane. Tabaković kaže da je Općina prepoznala potencijale i šansu koju imamo u poljoprivredi. Ove godine u Budžetu je za poticajna sredstva za poljoprivredu predviđeno 400.000 KM, a prošle godine u poljoprivredu je uloženo oko pola miliona KM budžetskih sredstava.
Poljoprivreda je porodična tradicija porodice Isaković. Od 2004. godine ova porodica u kladuškom naselju Poljana bavi se tovom junadi i teladi, i za te potrebe ore i sije blizu 100 hektara. Trenutno imaju oko 200 junadi i teladi, kukuruzom je zasijano 60 hektara, a pšenicom i strmnim žitom oko 30 hektara.
Kako kaže član ove vrijedne porodice Sead Isaković kladuška općina ima najplodniju zemlju, zrak i voda su čisti, rijetke su suše i baš to je potencijal koji se mora koristiti više. Koliko je značajna proizvodnja hrane i koliko je značajna poljoprivreda najbolje se vidi u današnje vrijeme poskupljenja. Dodaje da ulaganja u poljoprivredu i poticaji baš iz tog razloga moraju biti veći.
O potencijalima koje općine Velika Kladuša ima u plodnim površinama i poljoprivredi govorili smo u sklopu projekta „Povratak prirodi“.Ovo je novi projekat Radija Velika Kladuša kojeg sufinansira Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a. U okviru projekta realiziramo serijal od 8 emisija kroz koje ćemo predstaviti neke od istaknutijih prirodnih resursa i bogatstava općine Velika Kladuša, odnosno slušaocima i gledateljima video priloga pokušat ćemo približiti potencijale koje Općina ima u šumamam, rijekama, plodnim površinama, kestenu, izletištima, šetnicama i starim gradovima.
