21. marta obilježen je Svjetski dan osoba sa Down sindromom. Obilježavanjem ovog dana želi se upoznati svijet sa ovim poremećajem i potaknuti ljude na veće poštivanje prava osoba sa Downovim sindromom, jer upravo većim razumijevanjem i poboljšanjem njihovog položaja u društvu možemo poboljšati kvalitetu njihovog života.
Downov sindrom je genetski poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog hromosoma viška, na 21. paru hromosoma, gdje se umjesto 2 nalaze 3 hromosoma. Downov sindrom je genetski poremećaj koji uzrokuje cjeloživotnu mentalnu ograničenost, kašnjenje u razvoju i druge probleme. Simptomi variraju u težini, pa se razvojni problemi mogu kretati od umjerenih do ozbiljnih. Djeca sa Downovnim sindromom najčešće, ali ne uvijek, imaju specifičan fizički izgled. Topli su i dobrodušni, vedri, veseli, komuniciraju sa svojom okolinom, vjerno kopiraju ponašanja svoje sredine, mogu biti kreativni, u fazi djetinjstva im je potrebna porodica, a zatim je potrebno osamostaliti ih za život. Cijeli život im je potrebna tuđa njega i pomoć. U većini slučajeva, Downov sindrom nije nasljedan i može se javiti u svakoj porodici ističe pedijatrica u velikokladuškom Domu zdravlja Azra Kudić – Keserović (poslušajte izjavu)…
Djeca, odnosno odrasli sa Downovim sindromom mogu imati različite komplikacije, kao što su srčane mane, pretilost, blokade probavnog trakta, gubitak sluha i loš vid. Povećano razumijevanje Downovog sindroma, rana intervencija i liječenje osoba s Downovim sindromom mogu napraviti veliku razliku u ostvarivanju potencijalnih sposobnosti i kvaliteti života djece i odraslih s Downovim sindromom naglašava pedijatrica Kudić – Keserović (poslušajte izjavu)…
Životni vijek osoba sa Downovim sindromom se znatno povećao, dodaje pedijatrica Kudić – Keserović. Razgovor sa pedijatricom Azrom Kudić – Kesrović na temu „Dawn sindrom“ poslušajte u Radio ordinaciji u srijedu, 22. marta u 13 sati.
