Pobjeda Donalda Trmpa na predsjedničkim izborima vjerojatno će rezultirati velikim promjenama u trgovinskoj politici SAD-a, odnosu prema ratu u Ukrajini, klimatskim promjenama, električnim vozilima, porezima i ilegalnim imigracijama.
Bivši i novoizabrani republikanski predsjednik pred biračima se u kampanji obvezao voditi drugačiju politiku od aktualne politike demokratske administracije. Premda će mu za neke od prijedloga trebati i odobrenje Kongresa, evo pregleda promjena koje je najavio uvesti u svom drugom četverogodišnjem mandatu.
VIŠE CARINA
Tramp je iznio ideju o carinama od 10 posto ili više na svu robu uvezenu u SAD, čime će, kaže, eliminirati trgovinski deficit. No kritičari kažu da bi to dovelo do viših cijena po američke potrošače i globalne ekonomske nestabilnosti.
Također je rekao da bi trebao imati ovlasti za postavljanje viših, recipročnih carina na zemlje koje su uvele carine na uvoz iz SAD-a. Zaprijetio je uvođenjem carina od 200 posto na neke uvezene automobile, uz napomenu da je posebno odlučan spriječiti ulazak automobila iz Meksika u svoju zemlju.
Sugerirao je i da bi se saveznici poput Europske unije mogli suočiti s većim carinama na svoju robu.
No Trampova politika ipak posebice cilja Kinu. On predlaže postupno ukidanje kineskog uvoza robe poput elektronike, čelika i lijekova tijekom četiri godine. Još namjerava zabraniti kineskim kompanijama posjedovanje američkih nekretnina i infrastrukture u energetskom i tehnološkom sektoru.
Izjavio je da je “carina” njegova omiljena riječ i da je vidi kao generator prihoda koji bi pomogao u punjenju državne blagajne.
MASOVNE DEPORTACIJE
Novoizabrani predsjednik obećao je da će ponovno uspostaviti svoju politiku iz prvog mandata usmjerenu na ilegalne prelaske granice i nastaviti s novim opsežnim ograničenjima.
Obvezao se ograničiti pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i krenuti u najveći pothvat deportacije u američkoj historiji, što bi vjerojatno naišlo na pravne izazove i otpor demokrata u Kongresu.
Rekao je da će angažirati Nacionalnu gardu, i, ako bude potrebno, federalnu vojsku, kako bi postigao svoj cilj, a nije isključio ni postavljanje sabirnih logora za obradu ljudi prije deportacije.
Tramp je rekao da će tražiti ukidanje stjecanja državljanstva po načelu teritorija za djecu imigranata, što je u suprotnosti s dugogodišnjim tumačenjem 14. amandmana američkog ustava.
Također daje naslutiti da će opozvati zaštićeni pravni status za neke zajednice, poput Haićana ili Venezuelanaca.
Kaže da će ponovno uvesti takozvanu “zabranu putovanja” koja ograničava ulazak u Sjedinjene Države ljudima s popisa zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, što je izazvalo brojne pravne bitke tijekom njegova prvog mandata.
KRAJ ZELENE POLITIKE
Izabrani republikanski predsjednik obećao je povećati proizvodnju fosilnih goriva u SAD-u olakšavanjem postupka izdavanja dozvola za bušenje na područjima u saveznom vlasništvu i poticati otvaranje novih plinovoda. Rekao je da će ponovno odobriti bušenje nafte u zaštićenom području Arktik National Vajldlajf Rifudž u Aljasci.
No pitanje hoće li naftna industrija to učiniti i povećati proizvodnju u vrijeme kada su cijene nafte i plina relativno niske, ostaje otvoreno.
Rekao je da će ponovno povući Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma, okvira za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova te da će poduprijeti povećanu proizvodnju nuklearne energije. Također bi poništio propise demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena o električnim vozilima i druge politike usmjerene na smanjenje emisija iz automobila.
Tvrdi da SAD treba biti u stanju potaknuti proizvodnju energije kako bi država bila konkurentna u razvoju sustava umjetne inteligencije, koji troše goleme količine energije.
UKIDANJE PROGRAMA RASNE RAZNOLIKOSTI
Obvezao se pred biračima zahtijevati od američkih visokih učilišta da “brane američku tradiciju i zapadnu civilizaciju” i rekao da će ih očistiti od programa raznolikosti. Umjesto toga će, kaže, uputiti ministarstvo pravosuđa da pokrene slučajeve zbog kršenja građanskih prava protiv škola koje sudjeluju u rasnoj diskriminaciji.
U vrtićima i školama Tramp bi podržao programe koji roditeljima omogućuju korištenje javnih sredstava za privatnu ili vjersku poduku.
Tramp također želi ukinuti federalni odjel za obrazovanje te kontrolu nad školstvom ostaviti saveznim državama.
BEZ FEDERALNE ZABRANE POBAČAJA
Tijekom svoga prvog predsjedničkog mandata imenovao je troje sudaca Vrhovnog suda SAD-a koji su bili dio većine kojom je ukinuta ustavna zaštita pobačaja temeljena na presudi Ro protiv Vejda iz 1973. Vjerojatno će nastaviti imenovati savezne suce koji će podržavati ograničenja pobačaja.
Istodobno je rekao da je savezna zabrana pobačaja nepotrebna i da bi to pitanje trebalo riješiti na državnoj, a ne federalnoj razini. Tvrdi da je šestotjedna zabrana koju favoriziraju neki republikanci prestroga i da bi svaki zakon trebao uključivati iznimke za silovanje, incest i ugroženo zdravlje majke.
Republikanac sugerira da neće nastojati ograničiti pristup tableti za pobačaj mifepristonu nakon što je Vrhovni sud SAD-a odbio osporavanje vladinog pristupa njegovu reguliranju.
Podržava politike koje promiču in vitro oplodnju (IVF), kontrolu rađanja i prenatalnu skrb.
ZAVRŠETAK RATOVA
Tramp je kritičan prema američkoj podršci Ukrajini u ratu s Rusijom i ranije rekao je da bi mogao okončati rat za 24 sata bude li izabran, iako nije pojasnio kako bi to postigao. Sugerirao je da će Ukrajina možda morati prepustiti dio svog teritorija ako se želi postići mirovni sporazum, što je ideja koju Ukrajina dosljedno odbija.
Također je rekao da će pod njegovim predsjedanjem SAD iz temelja preispitati “NATO-ovu svrhu i NATO-ovu misiju”. Podržao je Izrael u borbi protiv Hamasa u Gazi, ali ga je pozvao da prekine svoju ofenzivu.
Od Trampa se može očekivati da nastavi politiku naoružavanja Izraela kakvu je vodila i Bidenova administracija. Istodobno, vjerojatno će se zalagati za povijesnu normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je napor koji je uložio tijekom svog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., a kojem je Bajden također težio.
Bivši i novoizabrani predsjednik rekao je i da će “zaustaviti patnju i razaranje u Libanonu”, bez pojašnjenja na koji način će to postići.
Predložio je izgradnju “željezne kupole”, masivnog proturaketnog obrambenog štita sličnog izraelskom, nad cijelim kontinentalnim dijelom Sjedinjenih Država.
Tramp je također predložio slanje oružanih snaga u Meksiko u borbi protiv narkokartela i korištenje američke mornarice za formiranje blokade te zemlje kako bi se zaustavilo krijumčarenje opasne i sve raširenije droge fentanila.
ISTRAGE NAD NEPRIJATELJIMA, POMAGANJE SAVEZNICIMA
Tramp je povremeno obećao koristiti savezne agencije za provođenje zakona kako bi istražio svoje političke neprijatelje, uključujući izborne dužnosnike, odvjetnike i stranačke donatore.
Tako onda i kaže da će razmotriti imenovanje posebnog tužitelja koji će ispitati Bidena, iako nije precizirao temelje za takvu istragu.
Najavio je razmatranje otpuštanja državnih tužitelja koji ne slijede njegove upute, što bi predstavljalo prekid s dugotrajnom američkom politikom neovisnog federalnog aparata za provođenje zakona.
Tramp je rekao da će razmotriti pomilovanje svih osuđenih za zločine u vezi s napadom na Kapitol 6. januara 2021., nakon proglašenja njegova poraza na prethodnim predsjedničkim izborima.
Osim kaznenih istraga, predložio je korištenje vladinih regulatornih ovlasti za kažnjavanje onih koje smatra neistomišljenicima, poput televizijskih mreža.
POREZNE OLAKŠICE
Zajedno sa svojim trgovinskim i energetskim programima, Tramp se obvezao srezati savezne propise koji, tvrdi, ograničavaju stvaranje radnih mjesta. Obećao je zadržati široko smanjenje poreza iz 2017. koje je potpisao dok je bio na dužnosti, a njegov ekonomski tim raspravlja o daljnjem krugu smanjenja poreza za pojedince i poduzeća osim onih donesenih u njegovom prvom mandatu.
Donald Tramp obećao je smanjiti stopu poreza na dobit s 21% na 15% za tvrtke koje proizvode svoje proizvode u SAD-u.
Rekao je da će tražiti zakon kojim bi se ukinulo oporezivanje napojnica i plaća za prekovremeni rad kako bi se pomoglo konobarima i drugim uslužnim radnicima. Obećao je da neće oporezivati niti smanjivati socijalne naknade.
Tramp je također rekao da će kao predsjednik vršiti pritisak na federalnu banku da snize kamatne stope, ali to ne bi i zahtijevao.
Za većinu, ako ne i za sve, njegovih poreznih prijedloga bilo bi potrebno odobrenje Kongresa. Proračunski analitičari upozorili su da bi niz smanjenja poreza povećao savezni dug.
ČIŠĆENJE FEDERALNE BIROKRACIJE
Tramp bi nastojao desetkovati “duboku državu”, karijerne federalne službenike za koje kaže da tajno ostvaruju vlastite ciljeve . To bi učinio izvršnom naredbom koja bi preklasificirala hiljade radnika kako bi im se omogućio otkaz. To bi se vjerojatno osporilo na sudu.
Uspostavit će neovisno povjerenstvo za učinkovitost vlade na čelu s pristašom milijardera Elonom Maskom kako bi se iskorijenilo rasipanje u federalnoj vladi. Nije detaljno opisao kako će tijelo funkcionirati. Vlada već ima nadzorna tijela poput Ureda za upravljanje i proračun, i glavne istražitelje u saveznim agencijama.
Tramp bi se obračunao i sa saveznim zviždačima, koji su obično zaštićeni zakonom, te bi osnovao neovisno tijelo za “nadziranje” američkih obavještajnih agencija.
Izvor: BHRT/Hina
