29. oktobar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Moždani udar je teška i ozbiljna bolest, a posljedice mogu biti blage do veoma teške i onesposobljavajuće. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo…
29. oktobar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Moždani udar je teška i ozbiljna bolest, a posljedice mogu biti blage do veoma teške i onesposobljavajuće. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo. Treći je uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Evrope, prvi uzrok invaliditeta u svijetu, te vodeći uzrok demencije. Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem.
Statistika bilježi tendenciju rasta pojave moždanog udara, ne samo u BiH nego i u regiji i uopće državama u razvoju. Moždani udar jedno je od najčešćih neuroloških oboljenja odrasle populacije, a u državama u razvoju poput BiH poprima sve više epidemijski karakter. Ova bolest ne zaobilazi ni građane Velike Kladuše, ističe prim. dr. Evresa Okanović. Naglašava da se moždani udar kod građana Velike Kladuše, u odnosu na prijeratni period, javlja u 50% više slučajeva (poslušajte izjavu)…
[sc_embed_player_template1 fileurl=”http://www.radiovkladusa.ba/images/stories/audio/evresa2910-01.mp3”]
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika nastanka moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, neki su od simptoma. Ukoliko kod nekoga prepoznate neki od ovih simptoma, ono na šta trebate obratiti posebnu pažnju jeste položaj i zaštita glave, ističe doktorica Okanović (poslušajte izjavu)…
[sc_embed_player_template1 fileurl=”http://www.radiovkladusa.ba/images/stories/audio/evresa2910-02.mp3”]
Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom, prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi.
Po posljednjim procjenama za 2010. godinu u čitavom svijetu gotovo 17 miliona ljudi je pretrpjelo moždani udar.
