Svjetski dan dobrovoljnih darivalaca krvi je dan posvećen dobrovoljnom davanju krvi, i obilježava se 14. juna. Na ovaj dan 1868. godine rođen je austrijski biolog Karl Landšajner koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod čovjeka, za što je 1930. godine dobio i Nobelovu nagradu. Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o potrebi za sigurnom krvlju širom svijeta i ohrabrivanje pojedinaca da redovito doniraju krv, kako bi krv bila dostupna za sve kojima je potrebna.
Krv i krvni derivati predstavljaju lijek za pacijente i neophodni su da bi neko bio izliječen i da bi nečiji život bio spašen. Dobrovoljno davanje krvi je najpoznatiji i najčešći vid humanosti jer time što se da krv, pomaže se nekome kome je jako potrebna, spašava se nečiji život. Kladušanin Rifet Miljković, krv je dao više od 150 puta, i kaže ponosan je da na taj način pomaže drugima (poslušajte izjavu)…
Suština svih davanja krvi je da se skupi dovoljna količina sigurne krvi. Krv mogu dati sve zdrave osobe muškog i ženskog pola starosti od 18 do 65 godina, ukoliko zadovoljavaju medicinske kriterije. Doniranje krvi sa sobom donosi zdravstvene benefite, smanjenje rizika od dobijanja raka jetre, pluća, debelog crijeva i grla, čuva kardiovaskularno zdravlje, ali i pomaže u mršavljenju.
