Skrenuti pažnju javnosti širom svijeta na sve veći problem autizma koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života, cilj je Svjetskog dana svjesnosti o autizmu koji se od 2007. godine obilježava 02. aprila. Autizam je složeni poremećaj razvoja nervnog sistema, kojeg uglavnom karakteriziraju poteškoće u razvoju govora i socijalne interakcije…
Skrenuti pažnju javnosti širom svijeta na sve veći problem autizma koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života, cilj je Svjetskog dana svjesnosti o autizmu koji se od 2007. godine obilježava 02. aprila. Autizam je složeni poremećaj razvoja nervnog sistema, kojeg uglavnom karakteriziraju poteškoće u razvoju govora i socijalne interakcije.
Kod djece sa autizmom može se primijetiti da ne uspostavljaju kontakt očima, ne pokazuju interes za drugom djecom ili odraslima, više vole biti sami, ne reagiraju na tuđi smijeh ili plač, loše se uklapaju u grupu vršnjaka, a u odnosima sa odraslima ili su preemotivni, ili uopće ne pokazuju interes za njih. U sferi komunikacijskih poteškoća djeca sa autizmom ne brbljaju ili ne govore nikakve riječi i ne odazivaju se na ime.
Dijagnoza autizma postavlja se rijetko prije druge godine djetetova života, i to nakon temeljitog praćenja razvoja djeteta. Stoga, kako roditeljima preporučuje psiholog u Centru za rani rast i razvoj velikokladuškog Doma zdravlja, Mirzeta Purić – Keserović, pri sumnji na autizam, obratiti se pedijatru radi pravovremene ocjene o potrebi daljnje dijagnostike i eventualne rehabilitacije (poslušajte izjavu)…
[sc_embed_player_template1 fileurl=”http://www.radiovkladusa.ba/images/stories/audio/mirzeta0204.mp3”]
Terapija autizma ovisi o težini poremećaja, a potrebna je dobra saradnja roditelja, pedijatra, defektologa, logopeda, učitelja, psihijatra i socijalnog radnika. U Bosni i Hercegovini, slično kao i u brojnim drugim zemljama, medicinsko osoblje nije dovoljno educirano o autizmu, dok se dijagnostika autizma može izvršiti jedno u kliničkim centrima u Sarajevu ili Banja Luci.
Za kraj, važno se je osvrnuti i na pojam savanta kojim se naziva osoba koje pokazuju nevjerojatno znanje ili vještinu u jednom određenom području Ne treba se očekivati od svakog autističnog djeteta da pokaže i neku savant-karakteristiku, jer manje od 10% autista ima takve sposobnosti. S druge strane, samo oko polovice savanta je autistično. Zbog toga je pogrešno ta dva pojma poistovjećivati.
