4. april – Međunarodni dan borbe protiv mina obilježava se širom svijeta od 2005. godine, a njegovo obilježavanje podsjetnik je globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) i dalje povrijeđuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta. Ovaj Dan ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, kao i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se iskorijeni.
U BiH se, kako se pretpostavlja, pod minama nalazi površina od 1.176 kilometara kvadratnih, definisano je 9.185 minsko-sumnjivih mikrolokacija, a procjenjuje se da je na njima zaostalo oko 120.000 mina i neeksplodiranih sredstava. Minama su najzagađenija područja Maglaja, Velike Kladuše, Orašja, Posavine, tuzlanske i dobojske regije, Broda, Šamca i Lopara. Trenutna situacija po pitanju kontaminirane površine minama u Velikoj Kladuši pokazuje da se sumnjivom površinom smatra područje od oko 14.954.000 m2 (149.540 dunuma/14.954 ha). U dosadašnjim akcijama deminiranja na lokalitetima Velike Kladuše od mina je očišćena površina od 1.325 ha. Trenutno je u toku završna akcija deminiranja u Poljani, dok bi uskoro trebala otpočeti i akcija deminiranja u MZ Vidovska na lokalitetu Johovica – Glavica. Deminerski tim Oružanih snaga BiH, Deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite, Vlade Japana, SAD-a, Njemačke… samo su neke od institucija uz čiju je finansijsku pomoć na području Velike Kladuše uspješno okončano čišćenje sumnjivih površina od mina. U posljednje tri godine iz budžeta Općine Velika Kladuša u svrhu deminiranja izdvojeno je između 40.000 i 50.000 KM. Općina Velika Kladuša ima spremne projekte deminiranja sumnjivih površina koje u svakom momentu može ponuditi potencijalnim donatorima, odnosno izvođačima radova. Međutim, usljed nedostatka finansijskih sredstava Općina Velika Kladuša nije u mogućnosti sama finansirati deminerske zahvate, a donatorskih sredstava je iz godine u godinu sve manje. Što se tiče lokacija u Velikoj Kladuši koje su dosada ali i trenutno najviše zagađene minama to su u prvom redu mjesne zajednice koje se nalaze u pograničnom pojasu, Bosanska Bojna, Todorovo, Podzvizd, Vidovska, Velika Kladuša i Glinica.
Prema statističkim pokazateljima na području općine Velika Kladuša, uslijed aktiviranja 37 minsko-eksplozivnih naprava 13 lica je smrtno stradalo, dok su 24 lica zadobila teže ili lakše tjelesne povrede od mina. Pored toga zabilježena su i stradanja grla stoke, kao i oštećenja na poljoprivrednoj i drugoj mehanizaciji. Statistika je pokazala da se najviše nesreća dešava u proljetnom periodu kada su aktuelni radovi napolju, tako da ovim putem skrećemopažnju na sve građane koji žive ili se kreću u blizini minski sumnjivih područja, da poštuju postavljene oznake, jer nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje istih za nekoga može biti kobno. Također, apel građanima uputio je i Muhamed Galijašević, pomoćnik općinskog načelnika za civilnu zaštitu (poslušajte zjavu)…
Opća procjena minske situacije u BiH urađena 2012.godine, identifikovala je 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina/NUS-a. Lokacije kontaminirane minama/NUS-om direktno utiču na sigurnost oko 540.000 građana ili oko 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Nova Opća procjena minske situacije u BiH biće izvršena do kraja 2015. godine, u okviru II revizije Strategije PMD, koja treba da ukaže na novo činjenično stanje i da pokazatelje za buduće aktivnosti u ovoj oblasti. Recimo i to da je centralna manifestacija obilježavanja 4. aprila, Međunarodnog dana borbe protiv mina za Unsko-sanski kanton (USK) održana u petak, 03. aprila u Cazinu gdje je upriličen okrugli sto o temi „Mine – stalna prijetnja građanima i kočnica u razvoju USK-a“.
Razgovor sa Muhamedom Galijaševićem, poslušajte u nedjelju, 05. aprila u emisiji Općinske aktuelnosti od 18:00h.
