Posljednjih godina veliki broj građana iselio se iz BiH, prema neslužbenim podacima blizu 100 000 ljudi u posljednje dvije godine napustilo je državu. Ljudi se iseljavaju uglavnom zbog egzistencijalnih razloga, u potrazi za poslom i boljim životom. Jedan od preduslova za odlazak jeste poznavanje nekog od svjetskih jezika (uglavnom engleski i njemački). Zbog povećanog interesa za učenje jezika, u Velikoj Kladuši trenutno egzistiraju četiri škole stranih jezika.
Najdužu tradiciju sa učenjem jezika ima udruženje „Svjetlija budućnost“. Neki upisuju kurseve da bi proširili svoje znanje nekog od jezika, dok se drugi spremaju za trajni odlazak. Nekoliko posljednjih godina najaktuelniji odlasci su pored Slovenije, u Austriju i Njemačku. Pored ovih zemalja, naši ljudi odlaze i u ostale evropske zemlje. Najveći procenat polaznika kurseva stranih jezika su djeca školskog uzrasta, međutim u posljednje vrijeme sve veći broj i osoba srednje životne dobi upisuje se na kurseve. Kod većine razlog je spremanje za iseljenje iz BiH. Kako nam je rekla Veldina Alibegić, direktorica škole za strane jezike „Futura“, u ovoj školi su veoma dobro popunjeni pored dječijih i programi za odrasle.
VIDEO PRILOG
U posljednje vrijeme najveći broj naših sugrađana, egzistenciju traže u nekoj od zemalja EU, iz tih razloga najveća potražnja je za učenjem engleskog i njemačkog jezika. Neki jezik upisuju da bi se dodatno obrazovali, a istovremeno da bi bili na neki način spremni ako se odluče na odlazak iz BiH. Prema riječima Emine Miljković, direktorice „Personala“, pored najčešćeg motiva za usvajanje jezika a to je iseljenje iz BiH, ima i onih koji dolaze da bi se dodatno educirali za eventualni studij u inostranstvu, zatim zbog konkurentnosti na tržištu rada ili jednostavno zbog kulture života.U svim školama jezika kao predavači rade profesori engleskog i njemačkog jezika, uglavnom su to profesori koji rade u velikokladuškim osnovnim i srednjim školama. Trenutno postoji deficit sa predavačima njemačkog jezika, ističe direktorica agencije „Logis“ Ajša Hušić.
Ono što je dobro, jeste da sve više mladih ljudi intezivno uči i govori neki od stranih jezika, ali generalno nije dobro što ih veliki broj to radi da bi u perspektivi napustio BiH. Poražavajući podatak jeste da bi po istraživanjima nevladinog sektora, zbog besperspektivnosti BiH napustilo, kada bi imali mogućnost, između 60-80 % mladih.