Usvajanje djeteta u BiH je obično duža i nešto komplikovanija priča. Veći broj bračnih parova godišnje se odluči za ovaj korak, ali samo oni najuporniji dožive blagodati roditeljstva na ovaj način. Procedura usvajanja započinje podnošenjem zahtjeva Centru za socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta dijeta koje podliježe osnovnim zakonskim odrednicama o usvajanju. Zahtjev podrazumijeva podnošenje svih dokaza o podobnosti za usvojitelje: izvodi iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, o nekažnjavanju, o materijalnoj situaciji i drugi. Postupak usvajanja koji može potrajati i godinama započinje u trenutku kada se u skladu sa zakonom utvrdi da je jedno dijete podobno za usvajanje, a ne ispunjavanjem zahtjeva potencijalnih roditelja. Dijete je podobno za usvajanje nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.
Dragana Milojković-Čović, docent doktor psiholoških nauka u velikokladuškom Centru za socijalni rad kaže da je usvajanje oblik zaštite djece bez roditeljskog staranja, što znači da se u centar pažnje stavljaju isključivo prava i interesi djeteta. Pojašnjava da dijete bez roditeljskog staranja može biti usvojeno isključivo ako su biološki roditelji dali izjavu da su saglasni za usvajanje, da su im oduzeta roditeljska prava ili u slučajevima ako je napušteno. Naglašava da postupak oduzimanja djeteta u nadležnim sudovima može trajati i po nekoliko godina, jer postupak mora biti proveden profesionalno i zakonito. Prema njenim riječima komplikovana procedura, i malo djece čiji su se roditelji odrekli roditeljskog prava razlog su malog broja usvajanja (poslušajte izjavu)…
Koliko tačno porodica u BiH želi usvojiti dijete je nepoznanica, jer ne postoji jedinstvena baza podataka. U ovom trenutku u Centru za socijalni rad Velika Kladuša ima od 80 do 100 podnesenih zahtjeva za usvajanje. Broj usvojene djece razlikuje se iz godine u godinu i zavisi od broja djece podobne za usvajanje, ističe Milojković-Čović i dodaje da u ovoj godini nije bilo usvajanja na području naše općine (poslušajte izjavu)…
Zakon Federacije BiH utvrđuje gornju starosnu granicu za usvajanje od 45 godina i propisuje da to mora biti bračni par. Pored bračnih parova, kao kandidati za usvajanje mogu se pojaviti i vanbračni partneri koji žive najmanje pet godina u vanbračnoj zajednici. Kriterij koji bračni parovi trebaju ispunjavati da bi usvojili dijete su prije svega da li će u toj porodici biti najbolje zadovoljeni interesi djeteta i da li će mu kao potencijalni roditelji osigurati najkvalitetnije uslove za razvoj, vaspitanje i obrazovanje, ali i ono najvažnije ljubav koja treba biti glavni motiv usvajanja (poslušajte izjavu)…
Zakon daje tu mogućnost usvojenja i samohranim roditeljima, ali samo nepotpuno usvajanje, koje je za razliku od potpunog raskidivo i ne prepoznaje obaveze u oblasti nasljednog prava. Usvojitelj može biti i strani državljanin, ako je usvajanje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u našoj zemlji. Potpuno se može usvojiti dijete do 10. godine života, a nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. godine života. U postupku zasnivanja posvojenja djeteta je isključena javnost.
