Općina Velika Kladuša se zalaže za srednje obrazovanje za sve učenike i stipendije za sve studente na javnim fakultetima u BiH
Radi sagledavanja i povećanja stepena obuhvata svršenih osnovaca srednjim obrazovanjem, kao i donošenje odluke o stipendiranju, koja bi se temeljila na egzaktnim podacima, provedene su ankete u završnim razredima osnovnih i srednjih škola. Rezultati obje ankete su prezentovani Općinskom vijeću u obliku Informacije, koja je proslijeđena svim osnovnim i srednjim školama naše Općine, kao i Ministarstvu obrazovanja nauke, kulture i sporta USK. Kako je Općinsko vijeće usvojilo Informaciju sa predloženim zaključcima, bez uvodnog izlaganja i bez rasprave, smatramo da bi bilo korisno da se javnost upozna sa rezultatima ovih Anketa i usvojenim zaključcima. Mjere koje će se poduzeti na osnovu rezultata anketa trebaju usporiti negativne tendencije u obrazovanju učenika i studenata sa područja naše Općine, a koje će se ogledati u povećanom stepenu obuhvata srednjim obrazovanjem, povećanim interesom za upis na fakultete, omogućavanje upisa u srednju školu i na fakultet kandidatima koji to žele, prilagođavanje zanimanja i upisnih kvota potrebama lokalne zajednice i interesima učenika (studenata), kao i donošenje drugih mjera od značaja za obrazovanje općenito.
Osnovne škole
Anketom je bilo obuhvaćeno 414 od 452 učenika koji u školskoj 2018/19. godini završavaju osnovno obrazovanje u osnovnim školama na području općine Velika Kladuša. Broj svršenih osnovaca je na nivou prošlogodišnjeg broja. Anketa je pokazala da od broja anketiranih 98% učenika želi upisati srednju školu, što govori da će srednju školu upisati 442 učenika, a da 10 učenika neće nastaviti školovanje. Realno je očekivati da će od 452 učenika koji će završiti osnovnu školu, srednju školu upisati u Velikoj Kladuši 348 učenika, u drugim općinama i gradovima BiH 35 učenika, 59 učenika u inostranstvu i 10 učenika neće nastaviti školovanje. Činjenica da više od 20% učenika će nastaviti školovanje van teritorije Općine govori da u Velikoj Kladuši nema zanimanja koja učenici žele upisati, a također i da učenici žele upisivati zanimanja u zemljama gdje će moći naći odmah zaposlenje. Najveći broj svršenih osnovaca će logično upisati srednju školu u Velikoj Kladuši, a drugi grad po broju upisanih u srednje škole će biti Grad Ljubljana, gdje će srednju školu upisati između 20 i 25 učenika. Kod odabira zanimanja rezultati ankete ukazuju da je srednje obrazovanje značajno u funkciji odlaska mladih iz naše Općine, odnosno Države, jer se biraju zanimanja koja su tražena u zemljema EU – zanimanja medicinske struke, vozači i automehaničari, a upis u Gimnaziju je u funkciji obrazovanja radi upisa na fakultete. Obzirom na veliki interes za srednjoškolsko obrazovanje iz oblasti medicinskih struka bilo bi korisno otvoriti odjeljenje medicinske škole u Velikoj Kladuši, jer srednju školu medicinske struke namjerava upisati od 25-30 učenika, a da škola postoji u Velikoj Kladuši, taj broj bi bio sigurno veći, zbog manjih troškova školovanja i mogućnosti zaposlenja po okončanju školovanja. Za neka zanimanja koja su na listi za upis u školskoj 2019/20. godini, učenici pokazuju slab, ili nikakav interes (mašinbravar, plinski i vodoinstalater, poslovni sekretar, prehrambeni tehničar i voćar), tako da je opravdano razmisliti o ukidanju ovih i uvođenju novih zanimanja u narednom periodu.
Činjenica je da 8 do 10 učenika osnovnih škola naše Općine neće nastaviti srednje obrazovanje. Ovaj broj nije zanemariv i pošto u većini nisu navedeni razlozi zbog kojih ovi učenici neće upisati srednju školu, nužno je da pedagozi – psiholozi osnovnih škola, koje pohađaju ovi učenici, u suradnji sa Centrom za socijalni rad razgovaraju sa ovim učenicima i njihovim roditeljima, kako bi identificirali stvarne razloge i pokušali naći rješenje da i ovi učenici pohađaju srednju školu. U tom cilju će Općinski načelnik Općine Velika Kladuša na prijedlog Centra za socijalni rad predložiti Općinskom vijeću mjere u cilju stvaranja potrebnih uslova da svi učenici završnih razreda osnovnih škola imaju mogućnost upisa srednje škole. Rezultati Ankete u završnim razredima osnovnih škola trebali bi pomoći Menadžmentu srednjih škola kako bi pravovremeno poduzeli mjere radi upisa u narednu školsku godinu, Ministarstvu obrazovanja kod određivanja upisnih kvota za narednu školsku godinu, Menadžmentu osnovnih škola da pokuša uticati na učenike koji ne namjeravaju upisati srednju školu da to ipak učine. Općinski načelnik će, u saradnji sa Općinskim vijećem poduzimati odgovarajuće mjere sa ciljem poboljšanja stanja u ovoj oblasti.
Srednje škole
U cilju donošenja adekvatne Odluke o stipendiranju studenata sa područja Općine Velika Kladuša, Općinski načelnik je putem nadležne Službe zatražio provođenje ankete u tri velikokladuške srednje škole, kako bi dobili relevantne podatke, a Općinsko vijeće, na osnovu istih, imalo mogućnost da donese Odluku o stipendiranju, koja će biti u interesu učenika-studenata. Od ukupno 190 učenika završnih razreda četverorazrednih srednjih škola, Anketom je obuhvaćeno 176 učenika ili više od 93%. Nakon završetka srednje škole, od ukupno 176 anketiranih srednjoškolaca, obrazovanje na nekoj visokoškolskoj ustanovi će nastaviti 92 učenika ili 52%. Anketa je pokazala da će 85% učenika sa odličnim uspjehom i 57% učenika sa vrlo-dobrim uspjehom nastaviti školovanje. Visokoškolsko obrazovanje namjerava upisati i 20% učenika koji imaju uspjeh dobar ili dovoljan. Visokošolsko obrazovanje namjerava upisati 42 učenika Gimnazije ili 77,8% anketiranih, 40 učenika Druge srednje škole ili 54% i svega 10 učenika ili 20,8% učenika Prve srednje škole. Od zanimanja za koja se obrazuju Velikokladuški srednjoškolci, anketa je pokazala da će fakultet upisati učenici Gimnazije, učenici Prve srednje škole koji se obrazuju za zanimanja tehničar drumskog saobraćaja i mašinski tehničar za kompjutersko projektovanje, te učenici Druge srednje škole, koji se obrazuju za zanimanje, ekonomski tehničar, poljoprivredni tehničar i poslovno-pravni tehničar. Većina učenika završnih razreda koji će nastaviti daljnje školovanje namjerava upisati javne (državne) fakultete, tako da će od 92 učenika koji su anketirani, a koji su se opredjelili za nastavak obrazovanja, visoko obrazovanje će nastaviti 82 učenika na javnim fakultetima i 10 na privatnim fakultetima. Anketa je pokazala da je znatno porastao interes za studiranje u inostranstvu, tako da više od 60% učenika završnih razreda srednjih škola namjerava upisati studij u inostranstvu. Približno isti broj studenata će upisati studij u Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Najveći broj anketiranih učenika će prvu godinu studija u narednoj akademskoj godini upisati u Ljubljani – 31,5% i Bihaću – 22,8%. Veliki interes kod velikokladuških srednjoškolaca vlada za upis na fakultete iz oblasti informatike i kibernetike, te zdravstvenih i medicinskih studija, kao i drugih prirodnih nauka. Većina anketiranih učenika je izabrala određeni fakultet iz razloga što voli to zanimanje i zbog interesa za odrđenu naučnu disciplinu. Znatno manje učenika je odluku o izboru studija temeljilo na mogućnosti lakšeg zaposlenja. Anketa je pokazala da 48% ispitanika završnih razreda četverogodišnjih škola neće nastaviti školovanje.
Prema rezultatima Ankete,Općinska stipendija nije isključivi motiv za upis fakulteta, jer bez obzira što je stipendija 2.000,00 KM, većina će upisati fakultet u inostranstvu, za koji se ne dodjeljuje stipendija, a jedan od bitnih razloga za ovakvo opredjeljenje je činjenica da u užem domaćem okruženju ne postoje takvi studijski programi, kao i blizina univerzitetskih centara u EU (Ljubljana, Minhen, Grac itd.), što dodatno ukazuje na potrebu konkretnije i aktivnije uloge lokalne zajednice u procesu definisanja profila studijskih programa i upisnih kvota. Činjenica da će 60% svršenih srednjoškolaca, koji će studirati, studij namjerava upisati u inostranstvu, govori da se nastavlja trend iseljavanja stanovništva, jer iz izbora zvanja jasno je da su ista tražena u zemljama EU i završetkom studija u ovim zemljama olakšava se put do sticanja radne i boravišne vize u EU. Trend rasta broja studenata sa područja naše Općine, koji studiraju u inostranstvu, pored negativnih ima i svojih pozitvnih strana, a to je prije svega sticanje boljeg obrazovanja, a sticanjem visokog obrazovanja na Zapadu ovi ljudi će raditi poslove koji su znatno bolje plaćeni, sa većim mogućnostima napredovanja. Stvaranjem uvjeta za zaposlenje u Velikoj Kladuši i mogućnosti da primjene znanje stečeno na Zapadu, realno je očekivati da će se značajan broj mladih ljudi, nakon sticanja visokoškolske diplome, vratiti u Veliku Kladušu. Iz iskustva je poznato da su građani, koji su privremeno ili stalno napustili Veliku Kladušu, ostali vezani za svoj rodni grad te veze su i dalje čvrste, a što se vidi kroz redovne posjete, novčane doznake porodici i rodbini, ulaganja u objekte stanovanja, pa i u privredne i poslovne aktivnosti. Tako i studenti koji završe u EU su značajan resurs i vrijednost. Sa njima treba održavati kontakte, jer su oni Kladuščani i u Njemačkoj ili Švedskoj.
Na osnovu rezultata provedene Ankete realno bi bilo donijeti akte o stipendiranju koji će obuhvatiti sve redovne studente na javnim fakultetima, te uvesti diferencirani pristup kod određivanja visine stipendija, kao mjere koje bi trebale uticati na povećanje broja svršenih srednjoškolaca koji će upisati fakultet i uticati na smanjenje studiranja u inostranstvu, jer ono praktički znači iseljavanje. Iako je zakonska nadležnost za pitanje obrazovanja na nivou Kantona, lokalna zajednica ima interes da utiče na donošenje odluka koje se tiču uslova u kojima učenici pohađaju nastavu, a naročito zanimanja za koja se obrazuju, kao i obuhvata učenika osnovnim i srednjim obrazovanjem. Lokalna zajednica nastoji kroz saradnju sa školama, roditeljima i nadležnim Ministarstvom pomoći da sva djeca imaju osnovno i srednje obrazovanje, da se obrazuju kadrovi koji trebaju Općini i da sticanje visokog obrazovanja ne bude samo privilegija bogatih. Na tragu tih ciljeva su i provođene ankete u završnim razredima osnovnih i četverogodišnjih srednjih škola.
